Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje potvrđuju stalan porast broja građana koji uz osobnu mirovinu koriste i zakonsko pravo na dio obiteljske mirovine. Siječanjska statistika bilježi ukupno 116.031 korisnika ovog modela, što predstavlja značajan skok od gotovo pet tisuća ljudi u usporedbi s istim razdobljem protekle godine. Prosječna ukupna primanja ove skupine umirovljenika dosežu 604 eura, pri čemu sam dodatak koji se isplaćuje na temelju prava pokojnog supružnika u prosjeku iznosi 122 eura.
Analiza strukture korisnika otkriva jasnu demografsku sliku u kojoj dominiraju žene. Čak 80 posto onih koji ostvaruju ovo pravo su udovice, dok muškarci čine tek petinu ukupne populacije primatelja. Prosječni korisnik ima 78 godina života i iza sebe ima 31 godinu radnoga staža. Ovako visoka dobna granica izravna je posljedica zakonske regulative koja propisuje da osoba mora navršiti 65 godina kako bi uopće mogla zatražiti isplatu dijela obiteljske mirovine uz svoja redovna primanja. Najveći broj korisnika, njih oko 90 tisuća, pripada kategoriji starosnih umirovljenika, no pravo koriste i osobe u prijevremenoj ili invalidskoj mirovini, kao i umirovljene vojne osobe te korisnici mirovina prema ugovorima s Hrvatskim vijećem obrane.
Geografski podaci ukazuju na osjetne razlike u visini dodatka ovisno o županiji prebivališta umirovljenika. Najviši prosječni iznosi od 127 eura bilježe se u Gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji. Nasuprot tome, najniži prosjek od 93 eura zabilježen je u Koprivničko-križevačkoj županiji. Slična situacija s iznosima nižim od 100 eura prisutna je i u Ličko-senjskoj, Međimurskoj te Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ovakva raspodjela zorno prikazuje povijesne razlike u visini plaća i gospodarskoj snazi regija iz kojih su te mirovine izvorno generirane.
Možda će vas zanimati
Primarni cilj ovog modela, kojim se isplaćuje 27 posto mirovine pokojnog bračnog druga, jest pružanje dodatne sigurnosti samcima i smanjenje rizika od siromaštva u poznoj životnoj dobi. Sustav ipak predviđa određena ograničenja kako bi pomoć bila usmjerena onima s nižim primanjima. Tako na ovaj dodatak ne mogu računati umirovljenici čija osobna primanja prelaze granicu od 1.053,6 eura. Uvođenje ove mjere rezultiralo je primjetnim smanjenjem broja klasičnih obiteljskih mirovina jer je većini korisnika financijski isplativije zadržati vlastitu mirovinu uz pripadajući zakonski dodatak.
L.O.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
