Ministar pravosuđa Damir Habijan predstavio je u srijedu u Hrvatskom saboru izvješća o radu Vrhovnog suda za razdoblje od 2022. do 2024. godine, iskoristivši priliku da oštro odgovori na kritike oporbenih redova. Ministar je upozorio zastupnike kako stalno isticanje isključivo negativnih primjera izravno pridonosi rastu nepovjerenja javnosti u pravosudni sustav.
Poručio je oporbi da će se, kada jednom netko od njih sjedne na ministarsko mjesto, suočiti s percepcijom koju su sami godinama stvarali, naglasivši kako je kotač nepovjerenja koji su zakotrljali gotovo nemoguće zaustaviti. Habijan je istaknuo da će uvijek stajati iza struke te da generaliziranje o lošem stanju ne odgovara stvarnim podacima na terenu, iako je priznao da u sustavu i dalje postoje izazovi koji zahtijevaju rješavanje.
Vidljivi napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta
Govoreći o konkretnim učincima pravosuđa, ministar se osvrnuo na razdoblje ulaska Hrvatske u Europsku uniju kada je broj neriješenih predmeta prelazio milijun godišnje. Prema najnovijim podacima, taj je broj krajem veljače ove godine sveden na 385.233 predmeta, što svjedoči o značajnom povećanju učinkovitosti sustava.
Habijan je naveo da prosječno trajanje rješavanja predmeta iznosi 126 dana, dok su ekstremni primjeri koji traju desetljećima iznimka koju ministarstvo nastoji iskorijeniti u suradnji sa svim dionicima sustava. Podaci iz 2025. godine dodatno potvrđuju visoku razinu angažmana sudova koji su, unatoč priljevu od 1,258 milijuna novih predmeta, uspjeli riješiti njih 1,263 milijuna, čime su nadmašili godišnji priljev.
Reforma prekršajnih postupaka kao prioritet za rasterećenje sudaca
Poseban naglasak u ministrovu izlaganju stavljen je na strukturu predmeta koji opterećuju pravosudna tijela, pri čemu značajan udio otpada na prekršajne postupke. Na godišnjoj razini pristiže oko 120 tisuća takvih predmeta, od kojih se čak 70 posto odnosi na prometne prekršaje. Habijan drži kako je nužno razmotriti modele kojima bi se ti postupci maknuli s pravosudnih tijela, čime bi se sucima i ostalim pravosudnim dužnosnicima omogućilo da svoje vrijeme i stručnost posvete rješavanju složenijih i društveno bitnijih sporova. Ovakva transformacija sustava smatra se ključnom za daljnje ubrzanje pravosudnih procesa i povećanje ukupne kvalitete donošenja presuda.
Politička trgovina ili institucionalni sukob u saborskim klupama
Istup ministra izazvao je burnu reakciju oporbe, a tridesetak replika pretvorilo se u oštru političku polemiku. Zastupnica SDP-a Sanja Radolović problematizirala je proces izbora čelne osobe Vrhovnog suda, upitavši radi li se o političkoj trgovini kojom se to pitanje veže uz odabir ustavnih sudaca. Habijan je na te prozivke uzvratio podsjećanjem na prethodne sporne kandidature, pitajući oporbu tko je predlagao kandidate bez prethodnih poziva ili mišljenja struke.
Rasprava se dodatno zaoštrila kada se uključio HDZ-ov Nikola Mažar, istaknuvši kako oporba zanemaruje povijesni investicijski rejting Hrvatske koji jamči stabilnost zemlje, dok je ministar završio polemiku s Kristinom Ikić Baniček protupitanjem o njezinu odnosu prema institucijama i suradnji s USKOK-om.
