Agrarna javnost s velikim zanimanjem iščekuje prvi nacrt novog Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, koji bi trebao donijeti značajne promjene u načinu raspolaganja državnom zemljom. Kako navodi Agroportal, od najave ministra Davida Vlajčića o korjenitim izmjenama prošlo je više od godinu dana, a draft zakona još uvijek nije predstavljen.
Ministar je u razgovoru za Agroklub istaknuo kako je riječ o jednom od najvažnijih zakona u mandatu, naglasivši da postojeći model nije dao očekivane rezultate. Prema njegovim riječima, čak 212 jedinica lokalne samouprave nikada nije raspisalo natječaj za državno poljoprivredno zemljište, što je ocijenio poraznim podatkom.
Najavljena reforma ide u smjeru potpune digitalizacije procesa, pri čemu bi država preuzela ključnu ulogu u dodjeli zemljišta. Novi sustav trebao bi omogućiti transparentno i automatsko rangiranje prijava putem digitalne platforme, bez odlučivanja službenika i povjerenstava. Svi podaci o prijaviteljima, uvjetima i dodjeli bili bi javno dostupni, a ugovori bi se izdavali odmah po završetku postupka.
Možda će vas zanimati
„Cilj je ubrzati i pojednostaviti proces jer je dosad od raspisivanja natječaja do ulaska u posjed znalo proći i nekoliko godina, što je u današnjim uvjetima neprihvatljivo“, poručio je ministar.
Uz to, planira se i uspostava mehanizama kontrole gospodarskih programa te naplate zakupnina, a još se razmatra hoće li taj posao preuzeti nova agencija ili postojeće institucije unutar ministarstva.
- Pročitajte:Veliki preokret za domaće poljoprivrednike: Zemljišta bez dokumentacije ipak ostaju u ARKOD-u
Poseban naglasak stavljen je i na određivanje maksimalnih površina za zakup, što bi ubuduće bila isključiva nadležnost države. Ministar smatra da je ključno zemljište dodjeljivati onima koji ga stvarno koriste za proizvodnju, kako bi se povećala domaća poljoprivredna proizvodnja i samodostatnost.
Podaci dodatno naglašavaju potrebu za promjenama – u Hrvatskoj se procjenjuje da čak 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji, od čega je oko 100.000 hektara u državnom vlasništvu. Novi zakon trebao bi potaknuti aktivaciju tih površina kroz olakšice i veću pravnu sigurnost za korisnike.
Razmatra se i osnivanje posebnog fonda zemljišta za mlade poljoprivrednike, na koji bi pravo prijave imali isključivo oni, dok će jedan od ključnih kriterija za dodjelu biti povećanje proizvodnje.
Unatoč velikim očekivanjima, točan rok objave prvog nacrta zakona još nije definiran. Ministar poručuje kako zbog važnosti reforme „nema mjesta pogreškama“, pa se ne želi vezivati uz konkretne datume.
