Za tjedan dana, 12. travnja, u Mađarskoj se održavaju parlamentarni izbori koji se smatraju jednima od najiščekivanijih, najneizvjesnijih i najvažnijih za Europsku uniju ove godine. Nakon šesnaest godina vlasti premijera Viktora Orbána i njegove stranke Fidesz, tijekom kojih je preuzeo kontrolu nad institucijama, neutralizirao oporbu i uspostavio model takozvane iliberalne demokracije, politička scena prvi put ozbiljno nagovještava mogući zaokret.
Kako piše N1, šanse za poraz Viktora Orbána veće su nego ikad prije, no to još ne znači i sigurnu pobjedu stranke desnog centra Tisza, koju vodi bivši član Fidesza Péter Magyar. Iako joj ankete već mjesecima predviđaju stalan rast, a potpora joj je desetak dana prije izbora premašila 55 posto, ishod ostaje neizvjestan.
Na mađarskoj političkoj sceni, osim Fidesza i Tisze, već dugo nema treće značajnije snage, pa će izbori iduće nedjelje biti izravan okršaj dviju najjačih opcija.
Politički analitičar Davor Gjenero, dobar poznavatelj mađarske političke scene, ističe kako su ovo prvi doista neizvjesni izbori nakon 2010. godine.
„Od 2010. godine, kada je Fidesz drugi put došao na vlast, na svim je izborima bilo jasno da će Orbán pobijediti. Sada je situacija potpuno drukčija“, kaže Gjenero.
Nakon što se ostatak oporbe praktički povukao sa scene zajedno s bivšim socijalističkim premijerom Ferencom Gyurcsányjem, koji je 2006. godine na vrhuncu moći politički teško kompromitiran priznanjem da je lagao narodu, Tisza je postala prva stranka koja se pojavila s dovoljno snage da ugrozi Orbána.
Stranka Tisza, osim toga, okuplja velik broj ljudi koji su svojedobno napustili Fidesz.
„U Tiszi nije samo Magyar, ondje ima i drugih zanimljivih osoba poput Anite Orbán, koja je od 2010. do 2015. u Ministarstvu vanjskih poslova vodila sektor energetske sigurnosti i uspostavila uspješan mađarski energetski model“, napominje Gjenero.
On Tiszu slikovito opisuje kao svojevrsni „vremenski stroj“.
„Tisza je stvorena kao svojevrsni Fidesz na tvorničkim postavkama. Uspostavili su političku organizaciju koja odgovara političkoj poziciji Fidesza u razdoblju od 2004. do 2015., kada je to bila uspješna stranka unutar Europske pučke stranke“, kaže Gjenero, dodajući da je Tisza danas članica Europske pučke stranke, za razliku od Fidesza, koji je tu grupaciju napustio 2021. godine.
Gjenero ističe i vrlo dobro političko ishodište Tisze.
„To nisu novaci u političkoj areni, niti ljudi bez iskustva u upravljanju. Magyar je tipičan proizvod europske tranzicije, čovjek obrazovan slično kao naši ljudi koji su se školovali tijekom pristupnog procesa Europskoj uniji, a potom zauzimali pozicije unutar europske administracije. To je tim vrlo sličan unutarnjem krugu ljudi Andreja Plenkovića. U nekim se detaljima biografije Magyara i Plenkovića njihove karijere podudaraju. Primjerice, u razdoblju nakon 2000. i Plenković i Magyar bili su na pozicijama drugoga čovjeka u misijama pri Europskoj uniji. Magyar je, kao i većina ljudi oko njega, prošao i kaljenje u korporativnom sektoru. To su ljudi koji znaju donositi odluke i znaju kako se kreiraju javne politike“, smatra Gjenero.
Mađarski izborni sustav, dodaje, dosad je išao na ruku Fideszu, pretvarajući njegovu relativnu pobjedu u apsolutnu većinu u parlamentu.
„Mađarski izborni sustav nagrađuje najvećega relativnog pobjednika, a situacija je sada vrlo jednostavna jer su na izborima samo dvije stranke. Drugih manjih stranaka više nema pa će, prema tome, apsolutnu većinu odnijeti ili Fidesz ili Tisza.“
Otvara se i pitanje kako bi Orbán nakon šesnaest godina gotovo neprekinute dominacije podnio poraz i bi li mirno predao vlast. Gjenero smatra da Orbán ne bi stvarao probleme te da bi poraz prihvatio kao novi politički izazov. Štoviše, tvrdi da bi mu u sadašnjim okolnostima odlazak u oporbu mogao čak i odgovarati.
„Kada se počelo raspravljati o tome hoće li Orbán mirno predati vlast, on je potpuno otvoreno i jasno rekao: ‘Češće sam svoju stranku vodio na izbore iz oporbe nego s pozicije vlasti i uvijek sam priznavao izborne rezultate’.“
Gjenero današnju poziciju Fidesza uspoređuje s onom u kojoj je HDZ bio nakon dvaju izbornih poraza.
„Čini mi se da je Fidesz u poziciji u kakvoj je bio HDZ 2000. i 2011. godine. Nakon šesnaest godina kontinuirane vlasti imaju ozbiljne probleme unutarnje strukture koje ne mogu riješiti dok su na vlasti. Dolazi i razdoblje krize u kojem će se živjeti lošije nego dosad, a Mađarska će izgubiti profite koje je ostvarivala trgovinom jeftinim energentima. Orbánu je ugodnije to razdoblje dočekati kao šefu oporbe nego kao nositelju izvršne vlasti. Dakle, vrlo je moguće da će Magyar uspostaviti izvršnu vlast u najnezahvalnijem razdoblju, u kojem će životni standard u cijeloj Europi, pa tako i u Mađarskoj, padati. A Orbán bi otišao u oporbu s vrlo snažnom stranačkom organizacijom koja se neće raspasti i sa strukturom oligarha okupljenih oko stranke, koji će je nastaviti financijski podupirati“, procjenjuje Gjenero.
Izbori u Mađarskoj tako bi mogli imati posljedice daleko izvan nacionalnih okvira, jer ishod izravnog dvoboja Fidesza i Tisze može utjecati i na buduće političke odnose unutar Europske unije.
