Poljoprivrednici i dalje s velikim zanimanjem iščekuje prvi nacrt novog Zakona o državnom poljoprivrednom zemljištu, koji bi trebao donijeti značajne promjene u načinu raspolaganja državnim površinama. Iako je ministar poljoprivrede David Vlajčić još ranije najavio korjenite izmjene, nacrt zakona još uvijek nije predstavljen.
Riječ je, kako je i sam ministar istaknuo, o jednom od najvažnijih zakona u aktualnom mandatu. Dosadašnji model, prema njegovim riječima, nije dao očekivane rezultate, a posebno zabrinjava podatak da čak 212 jedinica lokalne samouprave nikada nije raspisalo natječaj za državno poljoprivredno zemljište.
Najavljena reforma ide u smjeru potpune digitalizacije procesa, pri čemu bi država preuzela ključnu ulogu u dodjeli zemljišta. Novi sustav trebao bi omogućiti automatsko i transparentno rangiranje prijava putem digitalne platforme, bez odlučivanja službenika i povjerenstava. Svi podaci o prijaviteljima, uvjetima i dodjeli bili bi javno dostupni, a ugovori bi se izdavali odmah nakon završetka postupka.
Cilj je, kako se ističe, ubrzati i pojednostaviti cijeli proces jer je dosad od raspisivanja natječaja do ulaska u posjed znalo proći i nekoliko godina, što u današnjim uvjetima postaje neprihvatljivo.
Uz to, planira se i jačanje kontrole gospodarskih programa te naplate zakupnina, a još nije konačno odlučeno hoće li te poslove preuzeti nova agencija ili postojeće institucije unutar ministarstva.
Poseban naglasak stavlja se i na određivanje maksimalnih površina za zakup, što bi ubuduće bila isključiva nadležnost države. Ideja je zemljište dodjeljivati onima koji ga stvarno koriste za proizvodnju, kako bi se povećala domaća poljoprivredna proizvodnja i samodostatnost.
- Pročitajte:Veliki preokret za domaće poljoprivrednike: Zemljišta bez dokumentacije ipak ostaju u ARKOD-u
Podaci dodatno potvrđuju potrebu za promjenama – procjenjuje se da u Hrvatskoj čak 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji, od čega je oko 100.000 hektara u državnom vlasništvu. Novi zakon trebao bi potaknuti aktivaciju tih površina kroz olakšice i veću pravnu sigurnost za korisnike.
Razmatra se i osnivanje posebnog fonda zemljišta za mlade poljoprivrednike, na koji bi pravo prijave imali isključivo oni, dok bi jedan od ključnih kriterija za dodjelu bio rast proizvodnje.
Unatoč velikim očekivanjima, točan rok objave prvog nacrta zakona još uvijek nije definiran, a iz ministarstva poručuju kako zbog važnosti reforme nema mjesta pogreškama.
