Hrvati na tabletama: Svaki treći građanin tjedno pije lijekove protiv bolova

Hrvati se i dalje u najvećoj mjeri oslanjaju na farmakološka rješenja kada je u pitanju suzbijanje tjelesne nelagode, pokazuju rezultati drugog nacionalnog istraživanja Indeks boli u Hrvatskoj. Istraživanje koje je provela agencija Ipsos u suradnji s Hrvatskim društvom za liječenje boli otkriva kako nešto manje od trećine stanovništva koristi analgetike na tjednoj bazi, dok četiri posto građana te lijekove uzima svakodnevno. Iako stručnjaci kontinuirano naglašavaju važnost promjene životnog stila, tek trećina bolesnika spremna je korigirati svoje navike kako bi dugoročno smanjila intenzitet boli. Doktor Dino Budrovac iz ambulante za liječenje boli potvrđuje ove trendove, ističući kako je u svakodnevnoj praksi vidljiv značajan otpor prema promjenama koje zahtijevaju veći angažman pacijenta izvan same konzumacije lijekova.

Kada je riječ o informiranju o terapijama, uočava se jasna generacijska podjela unutar hrvatskog društva. Starija populacija i dalje primarno vjeruje autoritetu struke, pa su im liječnici i ljekarnici glavni izvori informacija o lijekovima. S druge strane, mlađi naraštaji u znatno većoj mjeri povjerenje poklanjaju preporukama iz kruga bliskih prijatelja i obitelji. Zabrinjavajući je podatak da više od četvrtine ispitanika, njih oko 28 posto, lijekove protiv bolova dozira isključivo prema vlastitoj procjeni, često zanemarujući stručne upute ili savjete medicinskog osoblja. Iako su zdravstveni radnici i dalje najutjecajniji faktor pri odabiru novih preparata, značajan dio građana terapijske odluke donosi potpuno samostalno, što može dovesti do nepravilne uporabe i smanjene učinkovitosti liječenja.

Pristup adekvatnom liječenju za mnoge je građane uvjetovan njihovim ekonomskim statusom. Više od trideset posto sudionika istraživanja priznalo je kako su se barem jednom našli u situaciji da si zbog nepovoljne financijske situacije ne mogu priuštiti potreban lijek ili specifičan tretman za bol. Većina ispitanika na mjesečnoj razini za analgetike izdvaja do deset eura, dok su skuplji tretmani poput masaža ili akupunkture dostupni manjem dijelu populacije koji može izdvojiti veće iznose. Pri samom odabiru preparata, građanima je uvjerljivo najvažnija njegova učinkovitost i brzina djelovanja, dok se faktori poput cijene ili sigurnosti primjene nalaze znatno niže na ljestvici prioritetnih kriterija.

Visok postotak korištenja bezreceptnih lijekova bez prethodne konzultacije sa stručnjakom ukazuje na nužnost bolje edukacije javnosti o sigurnoj primjeni terapije. Doktor Budrovac upozorava kako bi u suvremenom društvu pravo na život bez boli trebalo biti prepoznato kao jedno od temeljnih ljudskih prava, što je u suprotnosti s činjenicom da dio populacije i dalje trpi zbog financijskih ograničenja. Uz promjene cijena polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, koje sada na godišnjoj razini iznose 180 eura, pitanje dostupnosti kvalitetnog liječenja postaje još izraženije. Rezultati ovog istraživanja služe kao važan putokaz za zdravstveni sustav, naglašavajući potrebu za integriranim pristupom koji će kombinirati stručno vođenu farmakološku terapiju s promjenom štetnih životnih navika.