Više od deset tisuća građana tijekom prošle godine ostalo je bez obveznog zdravstvenog osiguranja zbog strogih pravila Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Glavni uzrok gubitka statusa osiguranika leži u obvezi redovitog osobnog javljanja na šaltere Zavoda svaka tri mjeseca. Ova je mjera uvedena izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju još 2023. godine, s primarnim ciljem pročišćavanja evidencije od osoba koje su se iselile i zaposlile u inozemstvu, a istovremeno su nastavile koristiti zdravstvene usluge u Hrvatskoj na teret državnog proračuna.
Iako je Zavod opravdao ovakvu praksu usklađivanjem s europskim propisima prema kojima osoba može biti osigurana samo u državi u kojoj je zaposlena, posljedice su osjetili brojni građani koji i dalje žive u domovini. Na udaru su se prvenstveno našle osobe koje nisu prijavljene u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jer se za njih podaci ne razmjenjuju automatski. U prvoj godini primjene s liste je izbrisano više od sto tisuća ljudi, a trend se nastavio i u idućim godinama, unatoč upozorenjima stručnjaka i institucija za zaštitu ljudskih prava.
Iznimke u zakonu nisu dovoljne
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter još je na početku primjene ovih pravila podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti, ističući da su bez osiguranja neopravdano ostale ranjive skupine poput rodilja, invalida i kroničnih bolesnika. Iako Ustavni sud još uvijek nije donio konačnu odluku, zakonodavac je 2025. godine uveo određene iznimke. One predviđaju da se osobno više ne moraju javljati osobe na rodiljnom dopustu, samohrani roditelji djece mlađe od sedam godina, učenici, studenti te osobe s visokim stupnjem invaliditeta.
Međutim, pravobraniteljica upozorava kako ove izmjene nisu riješile temeljni problem. Postoji opravdana bojazan od arbitrarnog postupanja jer nije jasno propisano tko odlučuje o opravdanosti nedolaska niti su građani dovoljno informirani o svojim pravima. Mnogi su već trajno izgubili status osiguranika i ne mogu ga ponovno steći na teret proračuna, čak i ako su nezaposleni i nemaju nikakvih prihoda. Za povratak u sustav takve osobe moraju same plaćati doprinos koji je u 2025. godini iznosio najmanje 112 eura mjesečno, što je za većinu socijalno ugroženih građana nedostižan iznos.
Financijski pritisak na nezaposlene
Ured pučke pravobraniteljice zaprimio je brojne pritužbe građana koji opisuju dramatične situacije u kojima su se našli zbog propuštenog roka prijave. Primjeri uključuju bivše studente kojima je prestao status, a koji zbog nemogućnosti pronalaska posla ovise o skromnim mirovinama roditelja. Gubitak osiguranja za njih znači i gubitak prava na besplatne preglede i lijekove, što dodatno pogoršava njihov socijalni i zdravstveni položaj. Posebno su pogođene osobe s psihičkim poteškoćama koje zbog svog stanja često nisu u mogućnosti pratiti administrativne rokove i obveze.
Dodatan problem predstavlja činjenica da gubitak zdravstvenog osiguranja povlači za sobom i gubitak rodiljnih te roditeljskih potpora, čime se izravno ugrožava egzistencija mladih obitelji. Građani u svojim pritužbama ističu osjećaj diskriminacije i kršenja temeljnih ljudskih prava, naglašavajući kako bi sustav trebao biti usmjeren na pomoć, a ne na birokratsko kažnjavanje najsiromašnijih članova društva koji nikada nisu napustili Hrvatsku.
Neujednačena praksa po županijama
Unatoč zakonskim mogućnostima da se osobama bez sredstava za uzdržavanje osigura zdravstvena zaštita putem rješenja županija, u praksi to pravo često ostaje neostvareno. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike još uvijek nije donijelo potrebne pravilnike koji bi ujednačili postupanje na lokalnim razinama. Zbog toga građani u različitim dijelovima zemlje nemaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, a jedinice područne samouprave postupaju neusklađeno.
Još tema koje vrijedi pročitati
Pravobraniteljica stoga ustraje u zahtjevu da se obveza osobnog javljanja u potpunosti ukine, kao i rok od 30 dana za reguliranje osiguranja nakon gubitka statusa. Smatra se da bi se time omogućilo onima koji su pogriješili da isprave propust i vrate se u sustav bez plaćanja visokih mjesečnih naknada. Do sada Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije pokazao volju za takvim ublažavanjem pravila, dok broj građana bez osnovne zdravstvene zaštite i dalje raste.
