Najnovije prognostičke karte koje posljednjih dana kruže među meteorolozima i ljubiteljima vremenskih prilika sve jasnije upućuju na mogućnost snažnog prodora hladnog zraka prema Europi. Ovaj značajan vremenski preokret očekuje se na samom kraju travnja i početkom svibnja, a posebnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da sličan scenarij predviđaju i europski ECMWF i američki GFS modeli. Usklađenost dvaju najvažnijih svjetskih modela u dugoročnim projekcijama događa se rijetko, što značajno povećava vjerojatnost ostvarenja ove promjene i poziva na dodatan oprez svih nadležnih službi i građana.
Prema trenutačnim prikazima, nad velikim dijelom središnje i sjeverne Europe mogla bi se spustiti osjetno hladnija zračna masa koja bi se potom širila prema jugoistoku kontinenta. Karte temperature na visini od oko tisuću i petsto metara jasno pokazuju široko područje negativnih odstupanja od prosjeka, što sugerira da bi zrak nad dijelom Europe mogao biti znatno hladniji nego što je uobičajeno za drugu polovicu travnja. Upravo zbog te neobične podudarnosti između europskog i američkog modela, stručnjaci s velikom pozornošću prate svaki novi izlaz podataka kako bi pravovremeno procijenili stvarnu snagu nadolazećeg hladnog vala.
Za naše je krajeve situacija posebno izazovna jer se Hrvatska nalazi na osjetljivom prijelaznom području gdje se dodiruju topliji zrak sa Sredozemlja i prodor polarne hladnoće sa sjevera. U takvim okolnostima čak i minimalne promjene u položaju ciklone ili smjeru zračnih strujanja mogu presuditi hoće li prevladavati tek umjereno svježije vrijeme ili će nas pogoditi pravi hladni prodor s ozbiljnim posljedicama za poljoprivredu i vegetaciju. Dinamika atmosfere na samoj granici ovih zračnih masa često rezultira naglim promjenama koje je iznimno teško precizno predvidjeti više od nekoliko dana unaprijed, što zahtijeva kontinuirano praćenje lokalnih prognoza.
Pojedini izračuni upućuju i na mogućnost oborina u širem području oko Alpa te na sjevernom dijelu Balkana, a kada se hladniji zrak spoji s vlagom i atmosferskom nestabilnošću, znatno raste vjerojatnost pojave susnježice i snijega u višim predjelima. Zbog toga se u ovom scenariju nipošto ne može isključiti stvaranje snježnog pokrivača u gorju, ponajprije u višim dijelovima Gorskog kotara i Like. Ipak, važno je naglasiti kako ovakve karte još ne jamče snijeg u nižim predjelima Hrvatske jer bi za takav razvoj događaja bilo potrebno savršeno poklapanje više meteoroloških čimbenika u istom trenutku.
Dodatnu potvrdu mogućeg zahlađenja daju i ansamblne karte koje podupiru prodor hladnog zraka nad veći dio Europe, što dokazuje da nije riječ o izoliranom izračunu samo jednog modela već o širem trendu. Trenutačno je najizglednije očekivati osjetan pad temperature uz kišu i lokalne pljuskove, dok bi pravi zimski uvjeti ostali rezervirani isključivo za planinske krajeve.
Budući da je do kraja travnja preostalo još dovoljno vremena za promjene u izračunima, idući će dani biti ključni za donošenje konačne procjene hoće li hladni val zahvatiti Hrvatsku u punoj snazi ili će se njegova glavnina ipak zadržati sjevernije od naših granica.
