Za mnoge umirovljenike u Hrvatskoj mirovina se potroši i prije nego što mjesec dođe do polovice. Režije, hrana, grijanje, prijevoz i osnovne životne potrebe već su dovoljno velik pritisak, no postoji još jedna stavka o kojoj se često govori tiše nego što bi trebalo – troškovi zdravlja.
Lijekovi, doplate, pregledi, pomagala, vitamini, prijevoz do liječnika i dopunsko zdravstveno osiguranje za dio umirovljenika nisu povremeni trošak, nego redovita mjesečna obveza. Kod starijih osoba koje imaju više dijagnoza, terapija se često ne svodi na jednu kutiju lijekova, nego na cijeli popis koji se iz mjeseca u mjesec ponavlja.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna ukupna starosna mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prema ZOMO-u, bez međunarodnih ugovora, za ožujak 2026. iznosila je 717,47 eura. Njezin udio u prosječnoj netoplaći za veljaču 2026. iznosio je 46,99 posto.
Kada se od tog iznosa odbiju režije, hrana i osnovni troškovi života, jasno je zašto svaki dodatni izdatak postaje problem. A zdravstveni izdaci rijetko čekaju bolja vremena.
Od 1. veljače 2026. počela se primjenjivati i nova cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a, koja iznosi 15 eura mjesečno, odnosno 180 eura godišnje. Nova cijena odnosi se na sve trenutno važeće i novougovorene police.
Za nekoga tko ima visoku mirovinu, 15 eura mjesečno možda ne zvuči dramatično. No za umirovljenika koji pažljivo raspoređuje svaki euro, to je novac koji se osjeti. Posebno ako se uz to plaćaju lijekovi s doplatom, privatni pregled zbog dugih lista čekanja ili taksi do bolnice jer javni prijevoz nije dostupan ili nije moguć zbog zdravstvenog stanja.
Problem je još veći u manjim sredinama i ruralnim krajevima. Stariji ljudi često ne žive blizu specijalističkih ambulanti, bolnica ili ljekarni. Put do liječnika tada nije samo zdravstveno, nego i financijsko pitanje. Netko mora voziti, treba platiti gorivo, autobusnu kartu ili organizirati prijevoz.
HZZO redovito objavljuje osnovnu i dopunsku listu lijekova, a prema posljednjim objavljenim podacima liste lijekova u primjeni su od 16. ožujka 2026. godine. Objavljuju se i podaci o poremećajima opskrbe tržišta lijekovima.
Iako dio terapije ide preko osnovne liste lijekova, mnogi pacijenti ipak se susreću s doplatama ili dodatnim troškovima. Nekima liječnik preporuči lijek, preparat ili pomagalo koje nije u potpunosti pokriveno. Drugima se trošak gomila kroz mjesec: nešto za tlak, nešto za srce, nešto za šećer, nešto za bolove, nešto za želudac, nešto za cirkulaciju.
Zato se zdravstveni troškovi kod umirovljenika ne mogu gledati samo kroz cijenu jedne kutije lijeka. Stvarna računica često je puno šira. Ona uključuje sve ono što starijoj osobi treba da bi uopće mogla normalno funkcionirati.
Upravo tu nastaje tiha, ali vrlo stvarna nejednakost. Umirovljenik s boljom mirovinom može lakše otići privatno, kupiti preporučeni pripravak, platiti prijevoz ili doplatiti lijek. Onaj s malom mirovinom često mora birati: kupiti sve što mu treba ili odgoditi ono što se može odgoditi.
A kod zdravlja odgoda često znači pogoršanje.
Zbog toga pitanje lijekova i zdravstvenih troškova nije samo osobni problem starijih građana, nego i šire socijalno pitanje. Jer mirovina koja na papiru izgleda dovoljna za preživljavanje u stvarnosti se vrlo brzo istopi kada se zbroje svi troškovi koje starost nosi.
Za mnoge umirovljenike lijekovi nisu luksuz, nego uvjet dostojanstvenog života. I zato je ta tiha stavka u kućnom budžetu puno više od običnog računa iz ljekarne. Ona pokazuje koliko je starost u Hrvatskoj za mnoge postala svakodnevna borba s troškovima koje ne mogu izbjeći.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
