Rat na Bliskom istoku ozbiljno je uzdrmao imidž Dubaija i Abu Dhabija kao sigurnih poslovnih i turističkih središta. Model koji se godinama gradio na slici stabilnosti, luksuza, sigurnosti i otvorenosti prema globalnom kapitalu sada je pod pritiskom zbog iranskih napada, pada turističke aktivnosti i odlijevanja dijela kapitala prema drugim financijskim središtima.
Kako piše Deutsche Welle, vlasti Ujedinjenih Arapskih Emirata nastoje uvjeriti ulagače da je gospodarstvo stabilno, no posljedice rata već se snažno osjećaju. Burze u Dubaiju i Abu Dhabiju u početnoj fazi krize izgubile su oko 120 milijardi dolara tržišne vrijednosti, a turizam je pretrpio snažan udarac. Prema istim navodima, popunjenost hotela pala je na oko 20 posto, dok je prije krize uobičajeno iznosila 70 do 80 posto.
Poseban udarac za zaljevske države predstavljaju prizori dronova, raketa, poremećenog zračnog prometa i turista koji su se zatekli u nesigurnoj situaciji. Dubai je godinama bio predstavljen kao mjesto u kojem se bogatstvo može sigurno parkirati, poslovati bez većih političkih rizika i živjeti u luksuzu daleko od ratnih žarišta. Upravo je ta slika sada ozbiljno narušena.
Reuters je ovih dana objavio da su Ujedinjeni Arapski Emirati optužili Iran za napad dronovima na tanker u Hormuškom tjesnacu, u blizini Fujairaha. U drugom izvješću Reuters navodi i da je u Fujairah Oil Industry Zone izbio požar nakon navodnog iranskog napada dronom. Riječ je o posebno osjetljivom području jer je Fujairah važna izvozna točka za emiratsku naftu, izvan samog Hormuškog tjesnaca.
Kriza se odražava i na bogate pojedince koji su Dubai posljednjih godina birali kao porezno, poslovno i životno utočište. Dio njih sada ponovno razmatra Singapur, Hong Kong i Švicarsku kao sigurnije destinacije za kapital. Singapur se već etablirao kao važno središte za obiteljske urede i upravljanje imovinom u Aziji, dok Švicarska i dalje računa na dugu tradiciju privatnog bankarstva i političke neutralnosti.
Za Emirate je problem još veći jer rat ne pogađa samo turizam i financije, nego i energetsku infrastrukturu. Napadi u području Zaljeva, poremećaji plovidbe i prijetnje vezane uz Hormuški tjesnac otvaraju pitanje sigurnosti izvoza nafte i plina, na kojima se i dalje temelji velik dio gospodarske snage regije.
Unatoč tome, UAE zasad pokušava zadržati diplomatski balans. Emirati su blizak američki saveznik i potpisnik Abrahamovih sporazuma s Izraelom, što ih čini posebno osjetljivom metom u aktualnom regionalnom sukobu. Istodobno, Iran je susjed s kojim zaljevske države dugoročno moraju živjeti, pa se odgovor zasad uglavnom svodi na diplomatske poruke, sigurnosne mjere i pokušaj smirivanja tržišta.
Iako Dubai i Abu Dhabi i dalje imaju snažnu infrastrukturu, globalne kompanije, banke, luksuzni turizam i goleme financijske resurse, aktualna kriza pokazala je da ni njihov model nije neuništiv. Što rat dulje traje, to će biti teže ponovno uvjeriti ulagače, turiste i bogate pojedince da je Zaljev jednako sigurno utočište kakvim se godinama predstavljao.
