Jedna doza psilocibina, psihoaktivne tvari koja se nalazi u tzv. „magičnim gljivama”, mogla bi pružiti brzo i klinički značajno olakšanje kod depresije, pokazuje novo švedsko istraživanje objavljeno u časopisu Karolinska Institutet.
U prvoj randomiziranoj i dvostruko slijepoj studiji ove vrste u Švedskoj, znanstvenici su pratili 35 osoba u dobi od 20 do 65 godina s umjerenom do teškom depresijom. Sudionici su nasumično primili ili jednu dozu od 25 mg psilocibina ili placebo u obliku niacina, vitamina koji izaziva fizičku reakciju kako bi se otežalo prepoznavanje tko je primio pravi tretman.
Svi sudionici istovremeno su prolazili psihoterapijsku podršku prije, tijekom i nakon tretmana. Na dan primjene tvari ležali su s maskom preko očiju i slušalicama s glazbom, fokusirajući se na unutarnje iskustvo.
Možda će vas zanimati
Rezultati su pokazali da su simptomi depresije kod skupine koja je primila psilocibin značajno pali već osam dana nakon tretmana. Na ljestvici MADRS prosječno poboljšanje iznosilo je 9,7 bodova, dok je placebo skupina imala poboljšanje od 2,4 boda.
Sudionici su u vlastitim procjenama prijavljivali poboljšanje već drugog dana nakon uzimanja psilocibina, a učinak je kod dijela ispitanika trajao više od tri mjeseca.
Nakon šest tjedana čak 53 posto osoba iz skupine koja je primila psilocibin bilo je u remisiji, u usporedbi sa samo šest posto u placebo skupini. Godinu dana kasnije isti postotak sudionika iz psilocibinske skupine i dalje je bio bez simptoma, no razlika između skupina više nije bila statistički potvrđena jer se dio placebo skupine u međuvremenu također oporavio.
Voditelj istraživanja Hampus Yngwe izjavio je da rezultati sugeriraju kako bi psilocibin mogao postati alternativa standardnim terapijama kada je potrebno brzo smanjenje simptoma depresije.
Ipak, istraživači upozoravaju da tretman nije bez rizika. Dvoje sudionika koji su primili psilocibin razvilo je ozbiljnu i dugotrajnu anksioznost koja je zahtijevala liječničku pomoć.
Profesor Johan Lundberg naglasio je kako su nuspojave uglavnom bile blage ili umjerene, ali da pojedini pacijenti mogu trebati dodatnu podršku.
Znanstvenici sada planiraju analizirati PET snimke mozga te uzorke krvi i cerebrospinalne tekućine kako bi istražili može li psilocibin utjecati na gustoću sinapsi u mozgu. Ranija istraživanja sugeriraju da psihodelici mogu potaknuti rast sinaptičkih veza, što bi moglo objasniti dio antidepresivnog učinka.
Još tema koje vrijedi pročitati
Studija je objavljena 15. svibnja 2026. u časopisu JAMA Network Open.
