Iznajmljivanje apartmana mnogima se čini kao jednostavan način zarade, osobito tijekom turističke sezone, no računica pokazuje da konačni iznos koji ostaje vlasniku ovisi o nizu davanja i troškova koji se često ne vide na prvi pogled.
RTL Danas objavio je izračun Hrvatske udruge obiteljskog smještaja za apartman od 50 četvornih metara s četiri kreveta na Krku, prema kojem se vidi koliko prihoda odlazi na poreze, pristojbe, provizije platformama, čišćenje, režije i održavanje.
Prema tom izračunu, iznajmljivač za četiri kreveta sada plaća paušalni porez od 400 eura, a prema novom prijedlogu država bi ubrala 200 eura više. Ako vlasnik plaća i porez na nekretnine, to je dodatnih 175 eura.
Krk je, prema navodima RTL-a, turističku pristojbu za 2027. godinu korigirao za pet eura, na 65 eura, dok turistička članarina iznosi gotovo 24 eura. Kada se sve zbroji, fiksna davanja prema novom izračunu iznosila bi oko 864 eura.
No porezi i pristojbe samo su dio ukupne računice. Iznajmljivači plaćaju i provizije platformama preko kojih oglašavaju smještaj, a taj trošak se, prema navedenom primjeru, kreće od 1000 do 1500 eura godišnje. Na tu proviziju država ubire i PDV, što znači dodatnih 250 do 375 eura.
Značajan trošak predstavlja i čišćenje apartmana. Ako ga vlasnik ne obavlja sam, nego angažira čistačice ili agenciju, taj trošak iznosi najmanje od 600 do 1000 eura godišnje. Režije se procjenjuju na 400 do 600 eura, a održavanje i potrošni materijal na dodatnih 200 do 300 eura.
Prema objavljenoj računici, ukupni godišnji troškovi za takav apartman iznose najmanje 3314 eura. Ako je apartman popunjen 80 dana godišnje, a cijena noćenja iznosi 100 eura, ukupni godišnji prihod iznosi 8000 eura. Nakon svih davanja i troškova, vlasniku ostaje 4686 eura.
Drugim riječima, čista zarada u ovom primjeru iznosi oko 58 posto ukupnog prihoda. No iznajmljivači upozoravaju da se u praksi često pojavljuju i dodatni, neplanirani troškovi, poput popravaka, zamjene opreme, oštećenja, većih računa u sezoni ili ulaganja potrebnih da bi apartman ostao konkurentan.
Računica pokazuje da prihod od najma ne treba promatrati samo kroz broj noćenja i cijenu koju gost plaća. Stvarna zarada ovisi o lokaciji, broju kreveta, popunjenosti, načinu oglašavanja, tome čisti li vlasnik apartman sam ili plaća uslugu, kao i o visini lokalnih davanja.
Iako se u navedenom primjeru i dalje ostvaruje dobit, jasno je da se od ukupnog prihoda mora odbiti znatan dio troškova. Upravo zato sve promjene poreza, pristojbi i drugih davanja izravno utječu na konačnu zaradu malih iznajmljivača.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
