Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika u Hrvatskoj prima 59.049 korisnika, a njihova prosječna neto mirovina iznosi 799,22 eura. Riječ je o mirovinama isplaćenima bez međunarodnih ugovora, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Kako javlja portal Moje vrijeme, takva prosječna mirovina iznosi 51,4 posto prosječne neto plaće za ožujak ove godine. Iako je viša od prosječne starosne mirovine prema općem propisu, ona pokazuje i koliko se visina primanja razlikuje ovisno o duljini staža.
Najviše korisnika starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ima do 41 godinu mirovinskog staža. Takvih je 30.935, a njihova prosječna mirovina iznosi 764,04 eura.
Korisnici s 42 godine staža u prosjeku primaju 802,21 euro, oni s 43 godine staža 837,93 eura, s 44 godine staža 871,33 eura, dok oni s 45 godina mirovinskog staža u prosjeku primaju 894,96 eura.
Najvišu prosječnu mirovinu u ovoj skupini imaju korisnici s 46 i više godina staža. Njih je 2.109, a prosječna mirovina iznosi 918,59 eura. To je 59,07 posto prosječne neto plaće za ožujak 2026. godine.
Za usporedbu, prosječna starosna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora, iznosi 720,09 eura. To znači da je prosječna starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika viša za 79,13 eura.
Ipak, znatno je niža od prosječne redovne starosne mirovine korisnika s 40 i više godina staža, koja prema tim podacima iznosi 1.031,33 eura. Upravo zato je važno naglasiti da dugogodišnji osiguranik nije svaki umirovljenik koji ima 40 ili više godina staža.
Da bi osoba ostvarila pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, mora imati navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u stvarnom trajanju. Pravo se ostvaruje nakon ispunjenja uvjeta i prestanka osiguranja, primjerice prestanka radnog odnosa, obrta ili poljoprivredne djelatnosti.
Postoji i iznimka za osiguranike koji nastave raditi do polovice punog radnog vremena na temelju izmijenjenog ugovora o radu. Oni mogu ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i bez potpunog prestanka radnog odnosa.
Za radnike koji ispune uvjete, ali ne odu odmah u mirovinu, predviđena je i bonifikacija. Za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta, a prije redovite starosne dobi, polazni faktor povećava se za 0,15 posto. Nakon što osoba ispuni uvjete za redovnu starosnu mirovinu i nastavi raditi, bonifikacija se računa po stopi od 0,45 posto mjesečno.
Podaci pokazuju da dulji staž donosi veću prosječnu mirovinu, ali i da ni više od četiri desetljeća rada ne jamči uvijek mirovinu koja doseže razinu prosječne plaće.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
