Dana 20. lipnja 1789. godine dogodio se jedan od najvažnijih političkih trenutaka u europskoj povijesti. Tog dana skupina francuskih zastupnika donijela je odluku koja će pokrenuti događaje što će srušiti stoljećima staru monarhiju, promijeniti Francusku i ostaviti trajan trag na cijeli svijet.
Krajem 18. stoljeća Francuska je bila jedna od najmoćnijih država Europe, ali iza sjaja kraljevskog dvora skrivali su se golemi problemi. Državna blagajna bila je gotovo prazna, ratovi su ostavili velike dugove, a najveći teret poreza snosili su obični građani. Istodobno su plemstvo i svećenstvo uživali brojne povlastice i uglavnom bili pošteđeni financijskih tereta koji su pogađali ostatak stanovništva.
Nezadovoljstvo je raslo godinama. Kako bi pokušao riješiti krizu, kralj Luj XVI. sazvao je skupštinu predstavnika triju staleža. Međutim, vrlo brzo postalo je jasno da se interesi kralja, plemstva i običnih građana sve više razilaze.
Možda će vas zanimati
Predstavnici Trećeg staleža, koji su predstavljali golemu većinu francuskog stanovništva, smatrali su da sustav nije pravedan. Tražili su veći politički utjecaj i reforme koje bi ograničile apsolutnu kraljevsku vlast.
Kada su 20. lipnja stigli na sjednicu, dočekalo ih je neugodno iznenađenje. Dvorana u kojoj su se trebali sastati bila je zaključana. Mnogi su povjerovali da ih kralj pokušava spriječiti u daljnjem radu i rastjerati prije nego što uspiju ostvariti svoje ciljeve.
Umjesto da odustanu, zastupnici su se okupili u obližnjoj dvorani i ondje položili povijesnu zakletvu. Obećali su da se neće razići dok Francuska ne dobije novi ustav. Bio je to otvoreni izazov kraljevoj vlasti i trenutak koji mnogi povjesničari smatraju pravim početkom Francuske revolucije.
Iako tog dana nije ispaljen nijedan metak niti je izbila pobuna na ulicama, politička poruka bila je snažna. Po prvi put predstavnici naroda javno su poručili da izvor vlasti ne može biti samo kralj, nego i građani koje oni predstavljaju.
Sljedećih tjedana situacija je postajala sve napetija. Samo 24 dana kasnije, 14. srpnja 1789., stanovnici Pariza zauzeli su Bastillu, tvrđavu koja je simbolizirala kraljevsku moć. Taj događaj danas se smatra jednim od najpoznatijih simbola Francuske revolucije, no bez odluke donesene 20. lipnja teško da bi do njega uopće došlo.
Revolucija je ubrzo zahvatila cijelu zemlju. Ukinute su brojne feudalne privilegije, donesena je Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, a Francuska je postupno krenula putem dubokih političkih i društvenih promjena.
Kralj Luj XVI. pokušavao je sačuvati svoju poziciju, ali je iz godine u godinu gubio sve više moći. Na kraju je optužen za izdaju, osuđen i 21. siječnja 1793. pogubljen na giljotini pred okupljenim mnoštvom u Parizu. Nekoliko mjeseci kasnije istu sudbinu doživjela je i kraljica Marija Antoaneta.
Posljedice Francuske revolucije osjetile su se daleko izvan granica Francuske. Ideje slobode, jednakosti pred zakonom i političkih prava građana proširile su se Europom i svijetom. Mnogi povjesničari smatraju da su upravo događaji započeti u ljeto 1789. godine postavili temelje modernih demokratskih društava.
Zbog toga se 20. lipnja 1789. ne pamti kao dan velike bitke ili vojne pobjede. Pamti se kao dan kada je nekoliko stotina ljudi odlučilo da više neće prihvaćati stari poredak. Njihova zakletva pokrenula je lanac događaja koji je promijenio tijek europske i svjetske povijesti.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
