Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je Bjelorusiju da pomaže ruskim napadima na Ukrajinu te je bjeloruskom čelniku Aleksandru Lukašenku poručio da ima tjedan dana za uklanjanje komunikacijske i vojne opreme za koju Kijev tvrdi da se koristi u napadima na ukrajinski teritorij.
Zelenski je upozorio da se na području Bjelorusije, osobito u regijama uz granicu s Ukrajinom, nalazi oprema koja navodno služi za navođenje i potporu ruskim napadima dronovima i projektilima. Prema njegovim riječima, riječ je o relejnim i komunikacijskim sustavima koji ruskoj vojsci omogućuju djelovanje protiv ukrajinskih ciljeva.
„Tjedan dana je dovoljno”, poručio je Zelenski Lukašenku, dodajući kako će Ukrajina sama poduzeti mjere ako Bjelorusija ne ukloni spornu opremu.
Možda će vas zanimati
Ukrajinski predsjednik pritom je poručio kako Kijev ne govori o simboličnim potezima, nego o konkretnoj vojnoj infrastrukturi za koju tvrdi da pomaže Rusiji u napadima na ukrajinske civile. Naglasio je kako Lukašenko, ako želi dokazati da Bjelorusija ne predstavlja prijetnju Ukrajini, mora zaustaviti aktivnosti koje izravno ili neizravno podupiru rusku vojsku.
Ove izjave dolaze u trenutku pojačanih napetosti na sjevernoj ukrajinskoj granici. Ukrajina već dulje upozorava da se bjeloruski teritorij koristi kao logistički i operativni prostor za rusku vojsku, iako bjeloruske snage službeno nisu izravno ušle u rat protiv Ukrajine.
Bjelorusija je od početka ruske invazije 2022. godine jedna od najvažnijih saveznica Moskve. Upravo je s bjeloruskog teritorija Rusija pokrenula dio početnog napada na Ukrajinu, uključujući prodor prema Kijevu. Iako se ruske kopnene snage nakon neuspjele ofenzive na glavni ukrajinski grad više nisu vratile u istom obliku, Kijev tvrdi da Bjelorusija i dalje pruža prostor, infrastrukturu i političku potporu ruskom ratnom stroju.
Zelenski je posebno kritizirao i bjelorusku ulogu u opskrbi Rusije gorivom i drugim resursima važnima za rat. Prema njegovim riječima, ako Lukašenko zaista želi pokazati da Bjelorusija ne želi biti uvučena u rat, mora prestati pomagati ruskoj vojsci i ukloniti opremu koja se koristi protiv Ukrajine.
Lukašenko je ranije tvrdio da Ukrajina nema razloga strahovati od Bjelorusije te da bjeloruska vojska neće sudjelovati u borbama. U nedavnom intervjuu govorio je i o potrebi kompromisa za završetak rata, tvrdeći da ni Rusija ni Ukrajina ne mogu ostvariti potpunu pobjedu na bojištu.
No iz Kijeva takve poruke očito ne smatraju dovoljnima. Ukrajinska strana upozorava da se stvarna politika Bjelorusije ne mjeri izjavama o miru, nego konkretnim potezima na terenu. Ako se s bjeloruskog teritorija omogućuje rusko izviđanje, komunikacija, navođenje napada ili opskrba, tada Bjelorusija, prema ukrajinskom stajalištu, nije neutralna strana.
U posljednjim mjesecima ukrajinska vojska dodatno je jačala obranu uz granicu s Bjelorusijom. Kijev ne očekuje nužno neposredan kopneni napad bjeloruske vojske, ali strahuje od postupnog produbljivanja bjeloruske uključenosti u rat. Posebnu zabrinutost izazivaju ruski dronovi, komunikacijski sustavi i vojna infrastruktura koja bi mogla omogućiti nove napade na ukrajinske gradove.
Analitičari upozoravaju da Moskva možda ne mora odmah otvoriti novi front preko Bjelorusije kako bi stvorila ozbiljan sigurnosni pritisak na Ukrajinu. Dovoljno je da bjeloruski teritorij ostane prostor iz kojega se može promatrati, ometati, navoditi ili logistički podupirati ruske operacije. Takav pritisak prisiljava Ukrajinu da značajne vojne snage drži na sjeveru, umjesto da ih prebaci na aktivnije dijelove bojišta.
Zelenskijev ultimatum stoga ima i vojnu i političku dimenziju. Vojno, Ukrajina želi ukloniti opremu za koju tvrdi da pomaže ruskim napadima. Politički, Kijev šalje poruku Lukašenku da se više ne može skrivati iza tvrdnji da Bjelorusija nije izravni sudionik rata, ako njezin teritorij i infrastruktura služe ruskim napadima.
Za sada nije jasno kako će Minsk odgovoriti na ukrajinsko upozorenje. Lukašenko se godinama oslanja na potporu Moskve, osobito nakon velikih prosvjeda i političke krize u Bjelorusiji 2020. godine. Zbog toga se svaki njegov potez prema Ukrajini mora promatrati i kroz odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Ako Bjelorusija ne ukloni spornu opremu, Zelenskijeva izjava otvara pitanje mogućeg ukrajinskog djelovanja protiv ciljeva na bjeloruskom teritoriju. Takav bi potez nosio visok rizik dodatne eskalacije, jer bi Minsk i Moskva mogli pokušati prikazati ukrajinski odgovor kao napad na Bjelorusiju, iako Kijev tvrdi da bi djelovao isključivo protiv infrastrukture koja se koristi za napade na Ukrajinu.
Zbog toga će idući dani biti važni za procjenu hoće li Lukašenko pokušati smiriti situaciju ili će nastaviti dopuštati rusko korištenje bjeloruskog prostora. Ukrajina je, barem prema posljednjim porukama Zelenskog, jasno dala do znanja da više ne želi tolerirati opremu na bjeloruskom teritoriju za koju smatra da izravno ugrožava ukrajinske civile.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
