Iran je u subotu objavio zatvaranje Hormuškog tjesnaca za pomorski promet, optužujući Sjedinjene Američke Države i Izrael za kršenje sporazuma o prekidu vatre. Riječ je o jednom od najosjetljivijih pomorskih prolaza na svijetu, kroz koji prolazi velik dio globalne trgovine naftom i plinom.
Prema izvješću iranske državne agencije Mehr, odluku je objavilo iransko Vrhovno zajedničko vojno zapovjedništvo Khatam al-Anbiya. U priopćenju se navodi da je zatvaranje tjesnaca “prvi korak” kao odgovor na ono što Teheran opisuje kao kršenje preuzetih obveza.
Iran tvrdi da su Sjedinjene Američke Države i Izrael prekršili odredbe nedavnog sporazuma, posebno one koje se odnose na prekid vojnih operacija na više bojišta, uključujući Libanon. Prema iranskom tumačenju, nastavak izraelskih aktivnosti u Libanonu i američko postupanje predstavljaju osnovu za odgovor.
Možda će vas zanimati
Ipak, kod ovakvih objava potreban je oprez. Sama iranska objava o zatvaranju ne znači nužno da je sav promet u tjesnacu u tom trenutku fizički zaustavljen. Američki dužnosnici, prema Reutersu, navode da zasad nema dokaza da je Hormuški tjesnac stvarno zatvoren, iako priznaju da je situacija iznimno napeta.
Hormuški tjesnac nalazi se između Irana i Arapskog poluotoka te povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Na najužem dijelu širok je oko 54 kilometra, ali su plovni koridori znatno uži, zbog čega svaka prijetnja zatvaranjem odmah izaziva nervozu na energetskim tržištima.
Važnost ovog prolaza teško je precijeniti. Kroz Hormuški tjesnac prolaze velike količine nafte iz Saudijske Arabije, Iraka, Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana. Svaki ozbiljniji poremećaj prometa mogao bi brzo izazvati rast cijena nafte, skuplji prijevoz energenata i novu nesigurnost na svjetskim tržištima.
Poseban problem je što mogućnosti za zaobilaženje Hormuškog tjesnaca postoje, ali su ograničene. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju određene alternativne izvozne pravce, no oni ne mogu u potpunosti nadomjestiti promet koji se u normalnim okolnostima odvija kroz tjesnac. Za neke zemlje Perzijskog zaljeva taj je morski put gotovo nezamjenjiv.
Zbog toga se iranska objava ne promatra samo kao regionalna vojna poruka, nego i kao globalni gospodarski signal. Ako bi došlo do stvarnog i dugotrajnog prekida plovidbe, posljedice bi se mogle osjetiti daleko izvan Bliskog istoka, uključujući Europu, Aziju i Sjedinjene Američke Države.
Najbrža reakcija obično se vidi na tržištu nafte. Čak i kada zatvaranje nije potpuno potvrđeno, sama mogućnost prekida prometa kroz Hormuški tjesnac dovoljna je da trgovci počnu uračunavati veći rizik. To može povećati cijenu barela, troškove osiguranja brodova i cijenu pomorskog prijevoza.
Osim nafte, važan je i ukapljeni prirodni plin, posebno iz Katara. Hormuški tjesnac ključan je za izvoz LNG-a prema azijskim i europskim tržištima, pa bi veći poremećaj mogao utjecati i na cijene plina, osobito ako bi kriza potrajala.
Objava dolazi u trenutku kada su odnosi između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država ponovno iznimno napeti. Iako su diplomatski kanali još otvoreni, a spominju se i razgovori u Švicarskoj, iranski potez pokazuje koliko je sporazum krhak i koliko brzo regionalna kriza može prerasti u širi sigurnosni i energetski problem.
Iz Teherana poručuju da bi, ako se “agresija” nastavi, mogle uslijediti i dodatne mjere. To znači da zatvaranje Hormuškog tjesnaca Iran želi prikazati kao početak pritiska, a ne nužno kao kraj svojih mogućih odgovora.
S druge strane, zapadne zemlje vjerojatno će pokušati utvrditi stvarno stanje na moru, odnosno razlikovati političku objavu od konkretne vojne blokade. U takvim situacijama ključno je pratiti kretanje tankera, reakcije brodarskih kompanija, premije osiguranja i eventualne vojne aktivnosti u području tjesnaca.
Za svjetsku ekonomiju najopasniji scenarij bio bi dugotrajan prekid prometa. Kratkotrajne prijetnje i ograničenja mogu izazvati skok cijena i nervozu, ali dugotrajna blokada mogla bi poremetiti opskrbne lance, povećati inflacijski pritisak i ponovno otvoriti pitanje energetske sigurnosti.
Zato se svaki razvoj događaja oko Hormuškog tjesnaca prati s posebnom pažnjom. Iako je riječ o uskom morskom prolazu, njegov značaj daleko nadilazi granice Bliskog istoka. Kada se Hormuz zatvara ili se samo prijeti zatvaranjem, posljedice se mogu osjetiti na benzinskim postajama, u industriji, na tržištima kapitala i u kućnim proračunima diljem svijeta.
Zasad je najsigurnije reći da je Iran objavio zatvaranje Hormuškog tjesnaca i da time šalje ozbiljnu političku i vojnu poruku. Hoće li se ta objava pretvoriti u potpunu i dugotrajniju blokadu, ovisit će o razvoju događaja na terenu, reakciji SAD-a i saveznika te daljnjim potezima Teherana.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
