Moždani udar i dalje je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Uoči Hrvatskog dana moždanog udara, koji se obilježava 21. lipnja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorio je da su cerebrovaskularne bolesti, među kojima je moždani udar najčešći, i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti.
Prema posljednjim dostupnim podacima, u Hrvatskoj je 2024. godine od cerebrovaskularnih bolesti umrlo 3656 osoba, što čini 7,2 posto svih umrlih. Od toga je bilo 1601 muškarac i 2055 žena. Cerebrovaskularne bolesti tako su u 2024. godini bile treći najčešći uzrok smrti u zemlji.
Moždani udar nastaje naglo, zbog poremećaja moždane cirkulacije. Kada dio mozga ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari, živčane stanice počinju odumirati, a posljedice ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen i koliko brzo osoba dobije pomoć.
Možda će vas zanimati
Upravo je vrijeme presudno. Kod moždanog udara svaka minuta može značiti razliku između oporavka, trajnog invaliditeta i smrtnog ishoda. Zato stručnjaci stalno ponavljaju da je važno prepoznati prve znakove i odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Najčešći simptomi moždanog udara javljaju se iznenada. To mogu biti utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tijela. Čest znak su i smetnje govora, otežano razumijevanje, iznenadna zbunjenost, gubitak ravnoteže, vrtoglavica, nesiguran hod, zamagljenje ili gubitak vida te iznenadna jaka glavobolja, ponekad praćena mučninom i povraćanjem.
Kod takvih simptoma ne treba čekati da “prođe samo od sebe”. Čak i ako se simptomi povuku nakon nekoliko minuta, to može biti znak prolaznog ishemijskog napada, koji je ozbiljno upozorenje i može prethoditi velikom moždanom udaru.
Velik dio rizika može se smanjiti promjenom životnih navika i redovitom kontrolom zdravlja. Među najvažnijim čimbenicima rizika su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola, tjelesna neaktivnost, nezdrava prehrana, pretilost, fibrilacija atrija, stres i depresija.
Na dob, spol i obiteljsku povijest bolesti ne može se utjecati, ali se zato može utjecati na mnoge svakodnevne navike koje dugoročno opterećuju krvne žile. Redovito mjerenje krvnog tlaka, kontrola šećera i masnoća u krvi, prestanak pušenja, umjerena tjelesna aktivnost i zdravija prehrana važni su koraci u prevenciji.
Posebno se naglašava važnost ograničavanja unosa soli, šećera i alkohola. Prehrana bogata povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, ribom, orašastim plodovima i kvalitetnim masnoćama može pomoći u očuvanju zdravlja krvnih žila, dok visokoprerađena hrana i prekomjeran unos soli povećavaju rizik od povišenog krvnog tlaka.
Nakon moždanog udara iznimno je važna rana rehabilitacija. Ona bi trebala započeti čim se bolesnik stabilizira, po mogućnosti već unutar prvih nekoliko dana. Rehabilitacija često uključuje fizioterapiju, radnu terapiju, logopedsku pomoć, neuropsihološku i kognitivnu rehabilitaciju te psihološku podršku.
Cilj rehabilitacije je vratiti što veći dio izgubljenih funkcija i omogućiti osobi što veću samostalnost u svakodnevnom životu. Oporavak može trajati dugo i ovisi o težini udara, brzini liječenja, dobi, općem zdravstvenom stanju i podršci obitelji.
Moždani udar zato nije samo bolest starijih osoba, iako se rizik povećava s godinama. Sve više se naglašava da simptome moraju znati prepoznati svi, jer brza reakcija okoline često spašava život.
Najvažnija poruka stručnjaka ostaje jednostavna: kod iznenadne slabosti jedne strane tijela, problema s govorom, vida, ravnoteže ili nagle jake glavobolje, ne treba čekati. Potrebno je odmah nazvati hitnu pomoć, jer kod moždanog udara vrijeme doslovno spašava mozak.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
