Sve više umirovljenika razmišlja o povratku na tržište rada, bilo zbog dodatne zarade, osjećaja korisnosti, društvenog kontakta ili želje da ostanu aktivni. No prije prihvaćanja posla važno je znati osnovna pravila, jer mogućnost rada uz mirovinu ne vrijedi jednako za sve korisnike mirovina.
Prema važećim pravilima, korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine mogu raditi do polovice punog radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, bez obustave isplate mirovine. U tom slučaju umirovljenik može primati punu mirovinu i istodobno ostvarivati plaću za rad na pola radnog vremena.
Od 1. siječnja 2026. uvedena je i dodatna mogućnost. Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine koji su navršili 65 godina mogu se zaposliti i dulje od polovice punog radnog vremena, što uključuje i puno radno vrijeme, ili započeti obavljati djelatnost. U tom slučaju mirovina im se ne obustavlja u potpunosti, ali se isplaćuje u iznosu od 50 posto.
To znači da je za mnoge umirovljenike i dalje najpovoljnija opcija rad do 20 sati tjedno, jer tada zadržavaju punu isplatu mirovine. Oni koji žele raditi više od toga moraju računati na to da će im se isplaćivati polovica mirovine, uz plaću ili prihod koji ostvaruju radom.
Posebna pravila vrijede za korisnike invalidske mirovine. Korisniku invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, mirovina se obustavlja ako se zaposli na 3,5 sati dnevno ili dulje ili ako počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja. Kod invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti pravila su drukčija: isplata se ne obustavlja, ali se za vrijeme zaposlenja može određivati nova svota mirovine.
Umirovljenici mogu ostvarivati i određene druge primitke bez obustave mirovine, primjerice prema ugovoru o djelu, za rad u skupštinama i nadzornim odborima, kao konzultanti ili za druge oblike povremenog rada, ako su ispunjeni zakonski uvjeti. Ipak, svaka situacija može imati posebnosti, osobito ako je riječ o obrtu, samostalnoj profesionalnoj djelatnosti ili statusu člana uprave.
Važno je znati i da rad nakon umirovljenja može utjecati na budući izračun mirovine. Korisnik koji nakon umirovljenja ostvari najmanje jednu godinu novog mirovinskog staža može zatražiti ponovno određivanje mirovine. Kod rada na polovicu punog radnog vremena to u praksi znači da se jedna godina staža ostvari nakon dvije godine rada.
Hrvatski zavod za zapošljavanje poziva umirovljenike koji se žele ponovno uključiti u svijet rada da se obrate savjetnicima, osobito ako nisu sigurni koji bi posao bio najbolji za njih ili u kojim se sektorima najlakše zaposliti. Rad u mirovini može biti dobra odluka, ali samo ako je posao prilagođen zdravlju, mogućnostima i životnom ritmu osobe koja ga prihvaća.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
