Sve više umirovljenika razmišlja o dodatnom radu nakon odlaska u mirovinu. Nekima je razlog potreba za većim prihodima, nekima želja da ostanu aktivni, a neki se jednostavno ne žele potpuno povući iz posla kojim su se bavili godinama.
No iako se često govori da umirovljenici mogu raditi uz mirovinu, pravila nisu jednaka za sve. Upravo u tome mnogi lako pogriješe, jer mogućnost rada ovisi o vrsti mirovine, dobi korisnika, radnom vremenu i osnovi po kojoj osoba ponovno ulazi u osiguranje.
Korisnici starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine nakon navršenih 65 godina mogu raditi dulje od polovice punog radnog vremena ili obavljati djelatnost, ali uz isplatu polovice mirovine.
To znači da povratak na posao ne mora nužno značiti potpuni gubitak mirovine, ali može značiti da se ona isplaćuje u smanjenom iznosu. Zato je prije prihvaćanja posla važno provjeriti u koju kategoriju korisnik pripada i što konkretno znači oblik rada koji planira prihvatiti.
Posebno oprezni moraju biti korisnici invalidske mirovine. Kod korisnika invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, zapošljavanje na 3,5 sati dnevno ili dulje može dovesti do obustave isplate mirovine. Isto vrijedi i za korisnike kojima je takva invalidska mirovina prevedena u starosnu mirovinu.
Drukčija su pravila za korisnike invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad. Njima se mirovina ne obustavlja ako se zaposle dulje od polovice punog radnog vremena ili počnu obavljati djelatnost, ali se za vrijeme zaposlenja određuje nova svota mirovine.
Važno je znati i da postoje oblici rada kod kojih se isplata mirovine ne obustavlja. Među njima su sezonski poslovi u poljoprivredi, ali i ostvarivanje drugog dohotka, primjerice preko ugovora o djelu, rada u skupštinama i nadzornim odborima, poslova sudskog tumača, konzultantskih poslova i sličnih oblika angažmana.
Najveća pogreška koju umirovljenici mogu napraviti jest pretpostaviti da se pravilo koje vrijedi za susjeda, prijatelja ili člana obitelji automatski odnosi i na njih. Dvije osobe mogu raditi isti posao, ali imati potpuno različite posljedice za isplatu mirovine ako nisu u istoj kategoriji korisnika.
Zato se prije povratka na posao preporučuje provjeriti status u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, osobito ako je riječ o invalidskoj, obiteljskoj ili prijevremenoj mirovini. Bitno je znati i koliko sati dnevno ili tjedno osoba planira raditi, jer upravo trajanje radnog vremena kod pojedinih kategorija može biti presudno.
Rad u mirovini mnogima može biti dobra odluka, ali samo ako se prije toga provjere pravila. U protivnom dodatna zarada može donijeti neugodno iznenađenje, smanjenje isplate ili u pojedinim slučajevima obustavu mirovine.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
