Građani koji planiraju podići stambeni, gotovinski ili neki drugi kredit sve češće se susreću s pitanjem kreditne sposobnosti. Iako se na prvi pogled čini da je računica jednostavna, jer se gleda visina plaće i postojeće obveze, u praksi na konačnu odluku banke utječe više pravila.
Hrvatska narodna banka uvela je ograničenja kojima se određuje koliko se građanin može zadužiti u odnosu na svoja primanja. Kod stambenih kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto, dok je kod nestambenih kredita, primjerice gotovinskih ili auto kredita, ograničenje 40 posto.
To znači da osoba s plaćom od 1.500 eura, prema tom kriteriju, ne bi smjela imati mjesečne kreditne obveze veće od 675 eura za stambeni kredit, odnosno 600 eura za nestambeni kredit. No to nije jedino pravilo koje se gleda. Banka će u obzir uzeti i postojeće kredite, dopušteno prekoračenje, kartice, uzdržavane članove obitelji, stabilnost zaposlenja, poslodavca i ukupnu financijsku sliku klijenta.
Pročitajte i ovo
Kod stambenih kredita važno je i drugo ograničenje. Ako se kredit osigurava nekretninom, omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine ne smije biti veći od 90 posto. Drugim riječima, kupac u pravilu mora imati vlastito učešće ili dodatni izvor financiranja za dio cijene koji banka neće pokriti kreditom. To posebno pogađa one koji kupuju prvu nekretninu, jer uz cijenu stana ili kuće moraju računati i na dodatne troškove.
Na kreditnu sposobnost može utjecati i pravilo povezano s dijelom plaće koji mora ostati zaštićen od ovrhe. U 2026. godini kao prosječna neto plaća za provedbu ovrhe koristi se iznos od 1.434 eura, a dvije trećine tog iznosa iznose 956 eura. Kod plaće od 1.500 eura to u praksi znači da se kao slobodni dio može promatrati razlika između plaće i zaštićenog iznosa, odnosno oko 544 eura.
Zbog toga se može dogoditi da osoba na papiru, prema postotku od 40 ili 45 posto, izgleda sposobna za veću ratu, ali da joj drugi kriteriji smanje stvarni iznos koji banka smatra prihvatljivim. Posebno je važno znati da se u postojeće obveze ne ubrajaju samo klasični krediti. Banke mogu gledati i kartične obveze, minuse po računu, leasing, jamstva i druge oblike zaduženja.
Pročitajte i ovo
Zato osoba s plaćom od 1.500 eura ne može automatski računati da će dobiti kredit samo zato što ima redovna primanja. Kreditna sposobnost ovisi o tome koliko joj ostaje nakon svih obveza, koliko je stabilan njezin prihod i koliko je rizičan kredit koji traži.
Prije podnošenja zahtjeva dobro je zatvoriti nepotrebna zaduženja, smanjiti korištenje minusa, provjeriti kartične limite i pripremiti realan izračun mjesečnih troškova. Kod stambenih kredita posebno je važno imati ušteđevinu za učešće, troškove procjene, solemnizacije, javnog bilježnika, poreza i eventualnog uređenja nekretnine.
Nova pravila ne znače da građani više ne mogu do kredita, ali znače da će banke pažljivije gledati koliko se netko zadužuje u odnosu na svoja stvarna primanja. Za one koji imaju plaću od 1.500 eura najvažnije je znati da sama visina plaće nije dovoljna. Presudno je koliko je već opterećena i koliko prostora ostaje za sigurnu otplatu nove rate.
