Blitva je jedna od zahvalnijih kultura u vrtu, ali tijekom velikih vrućina može brzo izgubiti kvalitetu. Listovi koji su još nedavno bili mekani, široki i svježi odjednom postanu grubi, žilavi, polegnuti ili oštećeni. Mnogi tada pomisle da je blitva završila svoje, no često joj se može pomoći pravilnom njegom.
Blitva voli sunce, ali ne voli dugotrajan toplinski stres. Kada danima traju visoke temperature, a tlo se brzo suši, biljka počinje štedjeti energiju. Listovi tada više nisu nježni kao u proljeće, nego postaju deblji, tvrđi i manje ugodni za pripremu.
Najvažnije je održavati ravnomjernu vlagu u tlu. Blitva ne traži stalno natopljenu zemlju, ali ne podnosi ni dugotrajnu sušu. Ako se zemlja potpuno osuši, listovi brzo venu, rubovi se mogu sušiti, a biljka slabije tjera nove mlade listove.
Pročitajte i ovo
Zalijevanje je najbolje obaviti rano ujutro ili predvečer. Vodu treba usmjeriti uz korijen, a ne nepotrebno po listovima. Površinsko prskanje neće puno pomoći ako voda ne dođe do zone korijena. Bolje je zaliti rjeđe, ali temeljitije, nego svaki dan samo malo namočiti površinu.
Malčiranje može biti velika pomoć. Sloj slame, sijena, suhe trave ili drugog biljnog materijala oko biljaka smanjuje isparavanje vode i čuva tlo hladnijim. Blitva tada lakše podnosi vruće dane, a novi listovi ostaju kvalitetniji za berbu.
Ako je blitva posađena na mjestu koje je cijeli dan izloženo jakom suncu, tijekom toplinskog vala može joj koristiti lagana sjena u najtoplijem dijelu dana. To ne mora biti ništa komplicirano. Dovoljna je mreža za zasjenjivanje, viša kultura u blizini ili položaj gdje biljka barem dio poslijepodneva nije na najžešćem suncu.
Pročitajte i ovo
Važno je i pravilno brati blitvu. Ne treba odjednom odrezati sve listove ako je biljka pod stresom. Najbolje je brati vanjske, veće listove, dok se središnji dio biljke ostavlja da nastavi rasti. Tako blitva može dulje obnavljati lisnu masu.
Stare, oštećene i požutjele listove treba ukloniti. Oni više nisu korisni za berbu, a mogu nepotrebno trošiti energiju biljke ili zadržavati vlagu i bolesti. Redovitim uklanjanjem loših listova potiče se rast novih i zdravijih.
Blitva može postati žilava i ako se predugo ne bere. Mladi listovi su mekši i ukusniji, dok stariji listovi s vremenom postaju tvrđi, osobito u vrućem razdoblju. Zato je bolje brati redovito i umjereno, nego čekati da listovi previše narastu.
Pročitajte i ovo
Treba paziti i na tlo. Blitva voli plodno, rahlo tlo s dovoljno organske tvari. Ako je zemlja siromašna, biljka će slabije obnavljati listove nakon berbe. Zreli kompost može pomoći, ali nije dobro pretjerivati s jakim gnojivima, osobito ako je biljka već pod stresom od vrućine.
Nakon obilnijih kiša ili naglog zalijevanja poslije suše, listovi se mogu brzo promijeniti. Biljka tada pokušava nadoknaditi izgubljenu vlagu, ali ako su uvjeti nestabilni, kvaliteta listova nije jednaka. Zato je ravnomjernost važnija od povremenog obilnog zalijevanja.
Ako blitva počne tjerati cvjetnu stapku, listovi će sve više gubiti kvalitetu. To se češće događa kada je biljka izložena stresu, velikim promjenama temperature ili dugotrajnoj suši. U tom slučaju najbolje je brati ono što je još dobro i planirati novu sjetvu za povoljnije razdoblje.
Blitvu ne treba odmah otpisati čim dođu vrućine. Ako ima dovoljno vode, malo zaštite od najjačeg sunca i redovitu berbu, može još dugo davati korisne listove. Ključ je u tome da se biljka ne iscrpi i da se ne dopusti da tlo potpuno presuši.
Najmekši listovi dolaze iz stabilnih uvjeta. Zato blitvu tijekom ljeta treba zalijevati pametno, malčirati, brati redovito i uklanjati stare listove. Tako će i u toplijem dijelu godine ostati korisna kultura u vrtu, a ne samo biljka koja je dobro izgledala na početku sezone.
