
Bitcoin je posljednjih dana pod pritiskom zbog kombinacije više čimbenika, od slabije institucionalne potražnje do opreza investitora. No analitičar Asia Timesa Jeffrey Sze smatra da bi još jedan geopolitički razvoj događaja mogao dodatno utjecati na tržište – privremeni povratak Irana u legalni dolarski sustav trgovine naftom mogao bi oslabiti jedan od važnih narativa koji je godinama išao u prilog kriptovalutama.
Povod za takve procjene je odluka američkog Ministarstva financija da privremeno dopusti određene transakcije povezane s izvozom iranske nafte. Time je Iranu, barem na ograničeno razdoblje i pod posebnim uvjetima, ponovno otvoren legalan put za korištenje bankarskog sustava i transakcija vezanih uz američki dolar.
Važno je naglasiti da to nije ukidanje sankcija niti trajni povratak Irana u globalni financijski sustav. Riječ je o privremenoj mjeri povezanoj s aktualnim pregovorima između Washingtona i Teherana, a njezina budućnost ovisit će o razvoju diplomatskih odnosa.
Možda će vas zanimati
Zašto bi to moglo biti važno za kripto?
Godinama su zagovornici kriptovaluta isticali da države pod međunarodnim sankcijama često koriste alternativne financijske kanale kako bi zaobišle ograničenja klasičnog bankarskog sustava. U toj priči važnu ulogu imaju stablecoini, OTC tržišta i druge digitalne metode prijenosa vrijednosti.
Iran je jedan od najčešće spominjanih primjera. Zbog dugogodišnjih sankcija kriptovalute su postale važan dio alternativne financijske infrastrukture, a američke vlasti ranije su upozoravale na značajan rast kripto transakcija povezanih s Iranom i mogućim zaobilaženjem sankcija.
Sze smatra da se upravo zato mijenja jedan od argumenata koji je podupirao optimizam dijela kripto zajednice.
Ako se barem dio trgovine naftom ponovno može odvijati kroz legalne bankarske kanale i dolarske transakcije, potreba za alternativnim načinima plaćanja postaje manja. Time, smatra autor, slabi i geopolitički argument prema kojem sankcije automatski povećavaju važnost kriptovaluta.
To nije jedini razlog pada Bitcoina
Ipak, čak i autor analize naglašava da povratak Irana dolarskom sustavu nije jedini niti glavni razlog pada Bitcoina.
Tržište istodobno pritišću i drugi čimbenici, poput slabije potražnje institucionalnih ulagača, promjena u tokovima kapitala te općenito opreznijeg raspoloženja investitora prema rizičnoj imovini.
Zbog toga ovu geopolitičku promjenu treba promatrati kao dodatni element šire tržišne slike, a ne kao jedino objašnjenje aktualnog pada cijene najveće svjetske kriptovalute.
Ako se pregovori između SAD-a i Irana nastave pozitivnim smjerom i privremene mjere prerastu u trajnije rješenje, moglo bi doći do daljnjeg smanjenja potrebe za alternativnim financijskim kanalima. S druge strane, neuspjeh pregovora mogao bi ponovno vratiti strože sankcije i ojačati argumente koji su godinama išli u korist kripto tržišta.
Za sada je jasno tek jedno – geopolitika ponovno pokazuje koliko može utjecati na percepciju digitalne imovine, čak i kada se ne radi o izravnoj vezi između Bitcoina i trgovine naftom.


