Koliko radniku zaista ostane od plaće nakon poreza i obveznih davanja, u Europi se značajno razlikuje od zemlje do zemlje. Iako bruto plaća često izgleda kao glavni pokazatelj zarade, za radnike je najvažnije koliko novca na kraju stvarno dobiju na račun.
Prema analizi Euronews Businessa, izrađenoj na temelju podataka Eurostata za 2025. godinu, najveći udio bruto plaće na poreze i druga obvezna davanja odlazi u Rumunjskoj. Za samca bez djece koji prima prosječnu plaću, ondje se od bruto zarade odbija 41,5 posto.
Na razini Europske unije prosjek iznosi 29,1 posto. To znači da radniku s prosječnom bruto godišnjom zaradom u EU od 37.958 eura nakon poreza i drugih odbitaka ostaje 26.929 eura, dok 11.029 eura odlazi na davanja.
Osim Rumunjske, više od trećine bruto zarade na poreze i odbitke odlazi i u Litvi, Belgiji, Sloveniji, Njemačkoj, Danskoj i Mađarskoj. U Litvi taj udio iznosi 39,1 posto, u Belgiji 37,6 posto, u Sloveniji 36,9 posto, u Njemačkoj 34,8 posto, u Danskoj 34 posto, a u Mađarskoj 33,5 posto.
Hrvatska je također iznad prosjeka Europske unije. Prema podacima koje navodi Euronews Business, u Hrvatskoj na poreze i druga obvezna davanja odlazi 31,5 posto bruto zarade samca bez djece koji prima prosječnu plaću.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Cipar, gdje se od bruto zarade odbija 15,1 posto. Slijedi Grčka sa 17 posto, što znači da u tim zemljama radnicima, prema ovoj metodologiji, ostaje znatno veći dio bruto plaće nego u većini drugih članica EU-a.
Zanimljive su i razlike među najvećim gospodarstvima Europske unije. Među četiri najveće ekonomije, najveći udio davanja ima Njemačka, 34,8 posto. U Francuskoj taj udio iznosi 26,2 posto, u Italiji 24,1 posto, a u Španjolskoj 22,1 posto.
Analiza pokazuje da južnoeuropske zemlje uglavnom imaju niže udjele davanja na plaće, dok se veća opterećenja češće pojavljuju u srednjoj i istočnoj Europi. Ipak, zemljopis nije jedino objašnjenje jer se i među zapadnoeuropskim zemljama vide velike razlike.
Važnu ulogu ima i obiteljski status. Euronews Business navodi da radnici s djecom u mnogim zemljama imaju bitno drukčiji omjer bruto i neto primanja zbog poreznih olakšica, naknada i drugih oblika potpore. Kod jednočlane obitelji s dvoje djece prosjek EU-a pada na 8 posto, u usporedbi s 29,1 posto za samca bez djece.
Još tema koje vrijedi pročitati
Posebno se ističe Njemačka, gdje je razlika velika. Kod samca bez djece udio davanja iznosi 34,8 posto, dok kod obitelji s jednim zaposlenim roditeljem i dvoje djece pada na samo 0,2 posto. To pokazuje koliko porezni sustavi u pojedinim zemljama mogu različito tretirati samce i obitelji.
Stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno gledati samo porez na dohodak. Ukupni teret rada čine i doprinosi, obvezna davanja te način na koji država kroz sustav vraća dio novca pojedinim skupinama građana. Zato dvije zemlje sličnih poreznih stopa mogu imati vrlo različit konačni iznos koji radniku ostaje.
Podaci tako jasno pokazuju da bruto plaća ne govori cijelu priču. Radnik u jednoj zemlji može imati višu bruto plaću, ali i znatno veće odbitke, dok u drugoj zemlji manja bruto plaća može značiti povoljniji odnos prema neto primanju.
Za Hrvatsku je posebno važno to što se nalazi iznad prosjeka Europske unije po udjelu bruto plaće koji odlazi na poreze i druga davanja. U vremenu kada su plaće, troškovi života i iseljavanje radne snage česte teme, pitanje koliko radniku stvarno ostaje od plaće ostaje jedno od ključnih ekonomskih pitanja.
