Mnogima se dogodilo barem jednom: alarm je namješten za 6:30, a oči se otvore u 6:25. Bez zvuka, bez vibracije mobitela i bez ikakvog vanjskog signala. Čini se kao da tijelo zna kada je vrijeme za buđenje. Iako zvuči neobično, znanstvenici objašnjavaju da iza toga najčešće ne stoji nikakva “misteriozna sposobnost”, nego rad unutarnjeg biološkog sata.
Taj unutarnji sat poznat je kao cirkadijalni ritam. Riječ je o prirodnom 24-satnom ciklusu koji pomaže tijelu regulirati budnost, spavanje, tjelesnu temperaturu, hormone i brojne druge procese. Na njega najviše utječu svjetlo i tama, ali i vrijeme obroka, stres, fizička aktivnost i svakodnevna rutina.
Kada osoba svakoga dana ide spavati i budi se u približno isto vrijeme, mozak počinje prepoznavati taj obrazac. Tijelo se postupno priprema za buđenje i prije nego što alarm zazvoni. Tjelesna temperatura lagano raste, san postaje plići, a sustavi zaduženi za budnost počinju se aktivirati. Zato se kod ljudi s urednim ritmom spavanja buđenje nekoliko minuta prije alarma može dogoditi prilično često.
Možda će vas zanimati
Važnu ulogu ima i hormon kortizol. Njegova razina prirodno se mijenja tijekom dana, a ujutro obično raste kako bi tijelo lakše prešlo iz sna u budno stanje. U znanstvenoj literaturi opisuje se i takozvani kortizolski odgovor na buđenje, pri čemu razina kortizola kod mnogih ljudi raste u prvih 30 do 60 minuta nakon buđenja.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da to ne znači kako tijelo uvijek precizno “zna” kada će alarm zazvoniti. Ako se probudite pet minuta prije alarma i osjećate se odmorno, to može biti znak dobro usklađenog ritma spavanja. No ako se budite prerano, umorni, napeti ili s osjećajem nemira, uzrok može biti stres, loša kvaliteta sna ili previše lagan san pred jutro.
Stres i očekivanje također mogu imati snažan učinak. Ako znate da vas ujutro čeka važan sastanak, putovanje, pregled ili neka obaveza koju ne smijete prespavati, mozak može ostati “na oprezu”. Tada se osoba može probuditi i puno ranije od alarma, ne zato što je naspavana, nego zato što je živčani sustav aktiviran.
Zato je važno razlikovati zdravo spontano buđenje od ranog buđenja zbog napetosti. Ako se budite neposredno prije alarma, imate dovoljno energije i dan započinjete bez osjećaja iscrpljenosti, vjerojatno je riječ o dobrom ritmu. Ako se pak budite sat ili dva ranije, ne možete ponovno zaspati i tijekom dana ste umorni, to može biti znak problema sa snom.
Na buđenje prije alarma utječe i kvaliteta sna. Osoba koja spava dovoljno, u mirnoj i tamnoj prostoriji, uz dosljedan raspored, ima veću šansu probuditi se prirodno. S druge strane, neredovit odlazak na spavanje, kasno korištenje mobitela, alkohol, kofein u kasnim satima i stres mogu narušiti cirkadijalni ritam i dovesti do češćih noćnih ili ranih jutarnjih buđenja.
Znanstvenici zato preporučuju jednostavne, ali dosljedne navike: odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme, izlaganje jutarnjem svjetlu, manje ekrana navečer, izbjegavanje velikih obroka neposredno prije spavanja i smirivanje večernje rutine.
Buđenje nekoliko minuta prije alarma, dakle, najčešće nije slučajnost. To može biti znak da je tijelo dobro naučilo vaš raspored. No najbolji pokazatelj nije sat na mobitelu, nego osjećaj nakon buđenja. Ako ste odmorni, tijelo vjerojatno radi u vašu korist. Ako ste iscrpljeni, alarm možda nije problem – problem je san koji mu je prethodio.
Još tema koje vrijedi pročitati
