Na društvenim mrežama i portalima često se ponavlja tvrdnja da djeca inteligenciju nasljeđuju ponajprije od majke. Razlog koji se najčešće navodi je X kromosom, jer žene imaju dva X kromosoma, a muškarci jedan X i jedan Y.
Na tu se temu ponovno osvrnuo YourTango, navodeći da bi se za inteligenciju djece posebno trebalo “zahvaliti” majci. No znanstvena slika ipak je znatno složenija od jednostavne tvrdnje da pamet dolazi od jednog roditelja.
Ideja se temelji na starijim istraživanjima i tumačenjima prema kojima bi geni povezani s kognitivnim sposobnostima mogli biti snažnije vezani uz X kromosom. Budući da sinovi X kromosom dobivaju od majke, iz toga se često izvlači zaključak da dječaci inteligenciju nasljeđuju uglavnom s majčine strane.
Možda će vas zanimati
Problem je u tome što takvo objašnjenje pojednostavljuje genetiku. Djevojčice dobivaju jedan X kromosom od majke i jedan od oca, a moderna istraživanja ne potvrđuju da se inteligencija može svesti na jedan kromosom ili jednog roditelja.
Suvremena genetika inteligenciju opisuje kao poligensku osobinu. To znači da na nju ne utječe jedan gen, nego velik broj genetskih varijanti, od kojih svaka ima mali učinak. Te varijante dijete nasljeđuje od oba roditelja.
Drugim riječima, majčina genetika može imati važnu ulogu, ali isto vrijedi i za očevu. Inteligencija nije osobina koja se jednostavno “prepiše” s jednog roditelja na dijete, nego rezultat kombinacije brojnih naslijeđenih čimbenika.
Znanstveni pregled objavljen u časopisu Nature Reviews Genetics navodi da je inteligencija nasljedna u značajnoj mjeri, ali i da se genetski utjecaj zbraja kroz tisuće varijanti u DNK. Upravo zato znanstvenici ne govore o jednom “genu za inteligenciju”, niti o jednom roditelju koji je za nju presudan.
Važan je i utjecaj okoline. Rano djetinjstvo, sigurnost, potpora, razgovor, prehrana, obrazovanje i emocionalno stabilno okruženje mogu snažno utjecati na razvoj dječjeg mozga. Istraživanja na djeci pokazala su da brižno i poticajno roditeljstvo može biti povezano s razvojem dijelova mozga važnih za učenje, pamćenje i reakciju na stres.
Zato je najtočnije reći da dijete kognitivne sposobnosti ne duguje samo jednom roditelju. Genetski materijal dolazi od majke i oca, a način na koji će se potencijal razviti ovisi i o uvjetima u kojima dijete odrasta.
Tvrdnja da inteligencija dolazi od majke zato zvuči privlačno i lako se dijeli, ali nije znanstveno precizna. Majka je važna, otac je važan, a još je važnije shvatiti da se razvoj djeteta ne može svesti na jednostavnu formulu zapisanu u jednom kromosomu.
