Topli dani donose više boravka na otvorenom, ali i veći rizik od susreta sa stršljenima. Iako svaki ubod ne mora biti opasan, važno je znati prepoznati situacije u kojima se ne smije čekati da reakcija “sama prođe”.
Stršljen je veći i snažniji od ose, a njegov ubod može biti vrlo bolan. Kod većine ljudi izaziva lokalnu reakciju: bol, crvenilo, oteklinu, svrbež i osjećaj žarenja na mjestu uboda. Takva reakcija najčešće se smiruje nakon nekoliko sati ili dana, osobito ako se mjesto uboda hladi i ne dira se nepotrebno.
Ipak, najveća opasnost nije sama bol, nego moguća alergijska reakcija. Posebno treba biti oprezan ako se nakon uboda pojave otežano disanje, stezanje u prsima, oticanje usana, jezika, lica ili grla, vrtoglavica, slabost, mučnina, povraćanje, ubrzan rad srca, osip po tijelu ili osjećaj da će osoba izgubiti svijest. U takvim slučajevima treba odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć.
Opasan može biti i ubod u području usta, jezika, vrata ili grla, jer oteklina može otežati disanje. Posebno su rizični i višestruki ubodi, ubodi kod djece, starijih osoba, kroničnih bolesnika i osoba koje već znaju da su alergične na ubode insekata.
Nakon uboda osobu treba maknuti iz blizine mjesta na kojem se nalaze stršljeni, ali bez mahanja rukama i panike, jer nagli pokreti mogu dodatno uznemiriti insekte. Mjesto uboda treba oprati vodom i sapunom te staviti hladan oblog. Ako se ubod nalazi na ruci ili nozi, dobro je ukloniti prstenje, sat ili usku odjeću prije nego što oteklina postane izraženija.
Ne preporučuje se rezati mjesto uboda, istiskivati otrov, stavljati neprovjerene pripravke ni trljati kožu. Ako se oteklina brzo širi, bol postaje jaka ili se pojave simptomi izvan mjesta uboda, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Osobe koje znaju da su alergične trebale bi tijekom boravka u prirodi imati propisanu terapiju uz sebe, a ako imaju adrenalinski autoinjektor, trebaju ga koristiti prema uputama liječnika i odmah pozvati hitnu pomoć. Čak i ako se stanje nakon prve pomoći popravi, liječnički pregled je važan jer se reakcija može vratiti.
Stršljeni najčešće napadaju kada se osjećaju ugroženo ili kada im se netko približi gnijezdu. Zato gnijezda ne treba dirati, tresti grane, lupati po krovu, tavanu, drvarnici ili šupi ako se primijeti njihovo kretanje. Uklanjanje gnijezda treba prepustiti stručnim službama.
Za zaštitu je dobro izbjegavati jake parfeme, slatke napitke ostavljene otvorene, ostatke hrane na otvorenom i hodanje bosih nogu po travi. Tijekom rada u vrtu korisno je nositi zatvorenu obuću, rukavice i odjeću koja pokriva kožu.
Ubod stršljena ne treba odmah doživjeti kao razlog za paniku, ali ga ne treba ni podcijeniti. Ako je reakcija samo lokalna, najčešće pomažu hlađenje i mirovanje. Ako se pojave problemi s disanjem, oticanje lica ili grla, slabost, osip po tijelu ili vrtoglavica, tada se više ne čeka – odmah se zove hitna pomoć.
