Klima-uređaj tijekom velikih vrućina mnogima je spas, osobito u stanovima koji se teško rashlađuju. Ipak, ako se koristi nepravilno, može izazvati niz neugodnih tegoba, od glavobolje i umora do ukočenosti vrata, bolova u mišićima i nadraženih dišnih puteva.
Najčešća pogreška je postavljanje preniske temperature. Kada je vani vrlo vruće, mnogi klimu spuste na 18 ili 19 stupnjeva, misleći da će se prostor brže rashladiti. Takva razlika između vanjske i unutarnje temperature može biti prevelik šok za organizam, osobito ako se često izlazi iz rashlađene prostorije na vrućinu i ponovno vraća unutra.
Puno je bolje prostor hladiti postupno i umjereno. Temperatura ne mora biti vrlo niska da bi boravak bio ugodan. Dovoljno je da se prostor rashladi toliko da se lakše diše, spava i funkcionira, bez osjećaja hladnoće i drhtanja.
Druga velika pogreška je sjedenje ili spavanje izravno ispod puhanja klime. Hladan zrak koji satima udara u vrat, leđa, ramena ili glavu može dovesti do ukočenosti, bolova u mišićima i osjećaja težine u tijelu. Mnogi se ujutro probude umorni i ukočeni, iako su cijelu noć proveli u rashlađenoj sobi.
Posebno treba paziti tijekom spavanja. Ako klima radi cijelu noć, najbolje je koristiti blaži način rada, usmjeriti zrak dalje od kreveta i ne dopustiti da uređaj puše izravno u tijelo. Još je bolje rashladiti prostor prije spavanja, a zatim koristiti ventilator, lagano provjetravanje ili slabiji noćni program ako ga uređaj ima.
Problem može stvarati i suh zrak. Dugotrajno korištenje klime može isušiti sluznicu nosa, grla i očiju, pa se mogu pojaviti peckanje, kašalj, grebanje u grlu ili osjećaj začepljenosti. Osobe koje već imaju problema sa sinusima, alergijama ili osjetljivim dišnim putevima to mogu posebno osjetiti.
Važno je i redovito čistiti filtre klima-uređaja. Ako se klima ne održava, u njoj se mogu nakupljati prašina, pelud, plijesan i druge nečistoće koje se zatim šire prostorijom. To može pogoršati alergije, nadražiti dišne puteve i stvoriti neugodan miris u prostoru.
Još jedna česta pogreška je paljenje klime tek kada je stan već pregrijan. Tada se uređaj često namješta na najnižu temperaturu, radi punom snagom i stvara neugodan hladan zrak. Bolje je tijekom dana spriječiti zagrijavanje prostora spuštanjem roleta, zatvaranjem prozora na sunčanoj strani i provjetravanjem rano ujutro ili kasno navečer.
Djeca, starije osobe i kronični bolesnici posebno su osjetljivi na nagle promjene temperature. Kod njih treba izbjegavati ekstremno hlađenje prostorije, direktno puhanje i velike temperaturne razlike. Cilj nije napraviti hladnu sobu, nego siguran i ugodan prostor u kojem se tijelo može odmoriti od vrućine.
Ako se nakon boravka u klimatiziranom prostoru javljaju glavobolja, ukočen vrat, bolovi u ramenima, suho grlo, kašalj ili neobjašnjiv umor, moguće je da klima nije dobro podešena ili da zrak puše izravno u tijelo.
Još tema koje vrijedi pročitati
Klima-uređaj nije neprijatelj zdravlja, ali ga treba koristiti razumno. Umjereno hlađenje, redovito održavanje, izbjegavanje direktnog puhanja i postupno prilagođavanje temperature najbolji su način da se tijekom vrućina rashladimo bez neugodnih posljedica.
