Tijekom velikih vrućina mnogi vrtlari imaju istu dilemu: smije li se vrt zalijevati hladnom vodom iz slavine, bunara ili crijeva, ili to biljkama može napraviti šok? Odgovor nije potpuno isti za svaku situaciju, ali jedno pravilo vrijedi gotovo uvijek: biljke više stradaju od pogrešnog vremena i načina zalijevanja nego od same hladne vode.
Najveća pogreška je zalijevati vrt usred najjačeg sunca, osobito po listovima. Kada su biljke već pregrijane, a tlo vruće i suho, naglo polijevanje hladnom vodom može biti dodatni stres. To ne znači da će svaka biljka odmah propasti, ali osjetljivije vrste mogu klonuti, odbaciti cvjetove ili sporije nastaviti rast.
Rajčice, paprike, krastavci i tikvice tijekom vrućina trebaju stabilnu vlagu, ali ne vole nagle promjene. Ako nekoliko dana stoje u suhom, a zatim ih se odjednom obilno zalije vrlo hladnom vodom, korijen doživljava stres. Biljka tada teže usvaja vodu i hranjiva, a posljedice se mogu vidjeti na cvjetovima, plodovima i listovima.
Hladna voda najviše smeta kada dolazi izravno na pregrijane listove. Listovi tada mogu reagirati šokom, a kapljice vode u kombinaciji s jakim suncom i vrućinom mogu dodatno opteretiti tkivo. Još je veći problem ako se biljke zalijevaju navečer po lišću, jer listovi ostaju vlažni tijekom noći i raste rizik od bolesti.
Najbolje je zalijevati rano ujutro. Tada je tlo hladnije, biljke nisu pregrijane, a voda se bolje iskorištava. Ako koristite vodu iz slavine ili bunara, jutarnje zalijevanje uz korijen uglavnom je puno sigurnije nego polijevanje cijele biljke usred dana.
Još bolje je vodu ostaviti da malo odstoji. Bačva, kanta ili spremnik u kojem se voda zagrije na vanjsku temperaturu mogu biti velika prednost tijekom ljeta. Takva voda nije ledena, nema naglu temperaturnu razliku i biljke je lakše podnose.
To ne znači da se hladna voda nikada ne smije koristiti. Ako je vrt jako suh, biljke venu, a nemate drugu vodu, bolje ih je zaliti nego pustiti da propadnu. No tada treba zalijevati polako, uz korijen, bez prskanja po listovima i bez natapanja biljke odjednom velikim mlazom.
Posebno treba paziti na biljke u teglama. Zemlja u posudama na suncu se brzo pregrijava, a korijen nema dovoljno prostora da pobjegne u dublje, hladnije slojeve. Ako se pregrijana tegla zalije ledenom vodom, razlika može biti velika. Bolje je posude premjestiti u polusjenu, pričekati da se malo ohlade i zaliti umjereno.
Krastavci i tikvice imaju plitak korijen i brzo reagiraju na stres. Kod njih je važnije redovito održavati vlagu nego ih povremeno “spašavati” velikom količinom vode. Kada se tlo stalno izmjenjuje između presuhog i previše mokrog, plodovi mogu biti gorki, deformirani ili slabije rasti.
Rajčice također ne vole nagle promjene. Neredovito zalijevanje može pridonijeti pucanju plodova, truleži vrha ploda i slabijem dozrijevanju. Voda ne mora biti topla, ali zalijevanje mora biti ujednačeno. Bolje je rjeđe i dublje zaliti nego svaki dan površinski poškropiti zemlju.
Još tema koje vrijedi pročitati
Paprike su osobito osjetljive u vrijeme cvatnje. Velike vrućine već same po sebi mogu uzrokovati otpadanje cvjetova, a dodatni stres zbog nepravilnog zalijevanja može pogoršati situaciju. Zato ih je bolje zalijevati mirno, uz korijen, ujutro ili predvečer, ali bez močenja lišća.
Ako zalijevate crijevom, treba paziti i na vodu koja je stajala u crijevu na suncu. Ona u prvim sekundama može biti vrlo vruća, čak i opasno vruća za nježne biljke. Prije zalijevanja pustite da ta voda isteče na mjesto gdje neće oštetiti biljke, a tek zatim zalijevajte vrt.
S druge strane, voda iz dubokog bunara može biti vrlo hladna. Takvu vodu je najbolje natočiti u bačvu ili kante i pustiti da se barem nekoliko sati ugrije. To je posebno korisno ako zalijevate osjetljive presadnice, mlade biljke ili povrće u punom rodu.
Malč znatno smanjuje potrebu za čestim zalijevanjem. Sloj slame, suhe trave, lišća ili usitnjenog biljnog materijala čuva vlagu i sprječava naglo pregrijavanje tla. Kada je tlo pod malčem stabilnije, biljke lakše podnose i ljetne vrućine i zalijevanje.
Najgore je zalijevati malo i često, samo po površini. Tako se korijen zadržava plitko, a biljka postaje osjetljivija na svaku vrućinu. Kada dođe toplinski val, takve biljke brže klonu i teže se oporavljaju. Dubinsko zalijevanje potiče korijen da traži vlagu niže u tlu.
Ako morate zalijevati navečer, učinite to dovoljno rano da se površina tla malo smiri prije noći. Vodu usmjerite izravno uz korijen. Ne prskajte lišće rajčica, krastavaca, tikvica i paprika jer vlažna noćna mikroklima pogoduje bolestima.
Važno je promatrati biljke, ali ne reagirati panično. Tijekom jakih vrućina mnoge biljke klonu usred dana iako u tlu još ima vlage. Ako se navečer oporave, nije nužno odmah dodavati još vode. Prije zalijevanja gurnite prst nekoliko centimetara u zemlju i provjerite je li doista suho.
Vrt se smije zalijevati i hladnijom vodom ako nema druge mogućnosti, ali ne naglo, ne po listovima i ne usred najveće žege. Najsigurnije je koristiti odstajalu vodu, zalijevati rano ujutro i vodu usmjeriti prema korijenu.
Biljkama tijekom ljeta najviše odgovara stabilnost. Nije presudno da voda bude topla, nego da ne dolazi kao šok nakon dugog razdoblja suše i da se ne koristi na pogrešan način. Uz malč, jutarnje zalijevanje i umjerenost, vrt će puno lakše preživjeti i najjače vrućine.
