Rajčice usred ljeta često izgledaju kao da od njih stalno treba tražiti još: još vode, još potpore, još prostora i još hranjiva. Biljke su pune plodova, dio rajčica još je zelen, a vrtlari se nadaju da će dodatna prihrana ubrzati dozrijevanje. No upravo tu se često napravi pogreška.
Rajčicama u ovoj fazi ne treba naslijepo dodavati sve više gnojiva. Posebno treba paziti na dušik, hranjivo koje potiče rast lisne mase. Ako ga biljka dobiva previše dok bi trebala dozrijevati plodove, može nastaviti tjerati bujno zelenilo, nove izboje i listove, dok plodovi ostaju zeleni i sporije dozrijevaju.
Dušik je rajčici važan na početku rasta. Bez njega biljka ne može razviti snažnu stabljiku i zdrave listove. Problem nastaje kada se ista prihrana nastavi koristiti i kasnije, kada je biljka već formirala plodove. Tada rajčici više nije cilj samo rasti u visinu i širinu, nego usmjeriti energiju u plodove.
Možda će vas zanimati
Ako rajčica ima mnogo tamnozelenog lišća, stalno tjera nove zaperke, djeluje vrlo bujno, a plodovi dugo ostaju zeleni, moguće je da je dobila previše dušika. Biljka tada izgleda snažno, ali urod ne napreduje onako kako se očekuje.
Mnogi tada pogrešno zaključe da biljci nedostaje hrane pa dodaju još gnojiva. Ako je to gnojivo bogato dušikom, problem se može produljiti. Rajčica će još više ulagati u listove, a manje u dozrijevanje postojećih plodova.
U fazi plodonošenja rajčici više odgovara uravnotežena njega i prihrana s više kalija nego dušika. Kalij je važan za razvoj plodova, čvrstoću, okus i ravnomjernije dozrijevanje. No ni s njim ne treba pretjerivati. Previše bilo kojeg hranjiva može poremetiti ravnotežu u tlu.
Najbolje je prvo pogledati samu biljku. Ako je blijeda, slaba i listovi žute, može joj doista nedostajati hranjiva. Ali ako je bujna, gusta, tamnozelena i puna lišća, problem vjerojatno nije glad, nego previše rasta u pogrešnom trenutku.
Još jedan razlog sporog dozrijevanja mogu biti vrućine. Kada su temperature danima vrlo visoke, rajčice mogu usporiti stvaranje boje. Plodovi ostaju zeleni ili narančasti dulje nego inače, iako biljka izgleda zdravo. U takvim uvjetima dodatno gnojivo neće riješiti problem.
Rajčice najbolje dozrijevaju kada imaju stabilnu vlagu, dovoljno svjetla i nisu pod jakim stresom. Ako se tlo stalno izmjenjuje između presuhog i previše mokrog, biljka troši energiju na preživljavanje, a ne na plodove. Zato je pravilno zalijevanje važnije od stalnog dodavanja prihrane.
Zalijevati treba uz korijen, temeljito i ravnomjerno. Površinsko zalijevanje malom količinom vode svaki dan često nije dovoljno. S druge strane, obilno zalijevanje nakon dugog sušnog razdoblja može izazvati pucanje plodova i dodatni stres.
Još tema koje vrijedi pročitati
Malč može pomoći više nego nova doza gnojiva. Sloj slame, suhe trave, lišća ili drugog biljnog materijala čuva vlagu, hladi tlo i smanjuje nagle promjene. Korijen tada radi mirnije, a biljka lakše usmjerava snagu u plodove.
Ako su rajčice preguste, treba ukloniti dio donjih, požutjelih ili bolesnih listova, ali ne pretjerivati. Previše lišća može zaklanjati plodove i smanjiti prozračnost, no potpuno ogoljena biljka može stradati od sunca. Plodovi koji su naglo izloženi jakom suncu mogu dobiti ožegotine.
Zaperke treba uklanjati umjereno, osobito kod visokih sorti. Ako ih pustite previše, biljka će trošiti snagu na nove izboje. Ako ih skidate preagresivno, biljka može doživjeti stres. Najbolje je redovito uklanjati male zaperke i održavati biljku prozračnom, ali ne golom.
Kod rajčica koje već imaju puno zelenih plodova ne treba poticati novi rast. Krajem srpnja i tijekom kolovoza korisnije je pomoći biljci da dovrši ono što već nosi. To znači manje dušične prihrane, stabilno zalijevanje, dovoljno zraka i pažljivo održavanje.
Ako koristite tekuću prihranu, pogledajte sastav. Gnojiva s visokim udjelom dušika prikladnija su za početnu fazu rasta, dok se u fazi plodova biraju ona namijenjena rajčicama i plodovitom povrću. Na njima je obično naglasak na ravnoteži i kaliju.
Ne treba prihranjivati biljku koja je pod jakim stresom od suše. Ako je zemlja presuha, korijen može biti osjetljiv, a jaka prihrana može ga dodatno opteretiti. Prvo treba vratiti vlagu običnom vodom, pa tek kasnije, ako je potrebno, dodati blagu prihranu.
Rajčice u teglama češće trebaju dodatnu pažnju jer se hranjiva brže ispiru, a zemlja se brže suši. Ipak, i kod njih vrijedi isto pravilo: više gnojiva ne znači automatski više zrelih plodova. Previše dušika i u tegli može dati veliku biljku s malo zrelih rajčica.
Ako biljka ima mnogo zelenih plodova, a sezona odmiče, može pomoći uklanjanje novih cvjetova koji se više neće stići razviti. Time se biljka usmjerava na postojeće plodove. Taj potez posebno ima smisla kasnije u sezoni, kada novi cvjetovi samo troše energiju.
Dobro je ubrati i plodove koji su već počeli mijenjati boju. Rajčice koje su krenule iz zelene u žućkastu, narančastu ili ružičastu fazu mogu dozrijeti i nakon berbe, na sobnoj temperaturi. Time se biljka rasterećuje, a preostali plodovi mogu dobiti više energije.
Ne treba ih stavljati na jako sunce na prozorsku dasku. Dovoljno je držati ih na sobnoj temperaturi, u jednom sloju. Sunce nije glavni uvjet za dozrijevanje ubranih rajčica, a prejaka toplina može pogoršati kvalitetu.
Najvažnije je prepoznati trenutak u sezoni. Rajčicama na početku treba pomoći da narastu, ali kada su pune plodova, stalno guranje novog rasta više nije prednost. Tada im treba mir, stabilnost i pravilna ravnoteža.
Ako sada pretjerate s dušikom, biljka može izgledati lijepo, ali plodovi mogu kasniti. Ako smanjite nepotrebnu prihranu, održavate vlagu, prozračnost i umjereno uklanjate višak izboja, rajčice će lakše dozrijevati.
U vrtu ponekad nije najbolji potez dodati još. Ponekad je najbolje stati, promatrati biljku i prestati je tjerati na novi rast. Rajčica koja je već puna plodova ne treba stalno više gnojiva, nego uvjete u kojima može završiti ono zbog čega je posađena: dati zrele, čvrste i ukusne plodove.
