
Kada pogledamo prema noćnom nebu, gotovo je nemoguće zamisliti koliko se zvijezda nalazi iznad nas. Samo naša galaksija, Mliječna staza, toliko je velika da je svjetlosti potrebno oko 100 tisuća godina da prijeđe s jednog njezina kraja na drugi.
Procjenjuje se da se u njoj nalazi između 100 i 400 milijardi zvijezda. Ipak, na našem planetu postoji nešto čega ima još više – stabala.
Prema velikom međunarodnom istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu Nature, na Zemlji raste približno 3,04 bilijuna stabala. To znači da ih ima najmanje nekoliko puta više nego zvijezda u cijeloj Mliječnoj stazi.
Brojka je toliko velika da ju je teško uopće zamisliti. Govorimo o otprilike 3.040.000.000.000 stabala raspoređenih diljem planeta.
Ako uzmemo višu procjenu od 400 milijardi zvijezda u Mliječnoj stazi, na svaku od njih dolazi više od sedam stabala na Zemlji. Ako je stvarni broj zvijezda bliži donjoj procjeni od 100 milijardi, tada govorimo o otprilike 30 stabala na svaku zvijezdu naše galaksije.
Znanstvenici, naravno, nisu mogli jednostavno prebrojati svako stablo na planetu. Do procjene su došli kombiniranjem više od 400 tisuća mjerenja gustoće stabala prikupljenih na terenu s podacima dobivenima drugim metodama.
U obzir su uzimani različiti čimbenici poput klime, vegetacije, nadmorske visine i načina korištenja zemljišta. Na temelju ogromne količine podataka izrađena je globalna procjena broja stabala.
Rezultat je znatno promijenio dotadašnju sliku našeg planeta. Prije tog istraživanja često se navodila procjena od oko 400 milijardi stabala, no nova analiza pokazala je da ih je zapravo višestruko više.
Najveći dio ukupnog broja nalazi se u velikim svjetskim šumskim područjima. Tropske i suptropske šume sadrže najveći broj, dok golema područja Rusije, Kanade i sjeverne Europe također imaju iznimno mnogo stabala.
Posebno zanimljivo zvuči usporedba s brojem ljudi. Kada je istraživanje objavljeno 2015. godine, na svakog stanovnika planeta dolazila su približno 422 stabla.
Danas na Zemlji živi više od osam milijardi ljudi pa bi, kada bismo koristili istu procjenu od 3,04 bilijuna stabala, na svakog čovjeka dolazilo nešto manje od 400 stabala.
Naravno, to ne znači da svatko od nas negdje ima nekoliko stotina svojih stabala. Ona su izrazito neravnomjerno raspoređena.
Dok milijarde ljudi žive u velikim gradovima i gusto naseljenim područjima, ogromne količine stabala nalaze se u dijelovima planeta u kojima gotovo nitko ne živi. Sibir, Kanada i Amazonija samo su neki od primjera područja prekrivenih šumama koje se protežu tisućama kilometara.
Još nevjerojatnije sve zvuči kada se vratimo usporedbi sa svemirom. Naše Sunce samo je jedna od stotina milijardi zvijezda koje čine Mliječnu stazu.
Točan broj zvijezda u našoj galaksiji nije moguće jednostavno utvrditi. Nalazimo se unutar nje, a pogled prema pojedinim dijelovima zaklanjaju velike količine međuzvjezdane prašine i plina.
Astronomi zato koriste različite metode kako bi procijenili ukupan broj zvijezda. Najčešće procjene kreću se između približno 100 i 400 milijardi.
Čak i kada uzmemo najveću od tih procjena, na Zemlji i dalje postoji više od sedam puta više stabala nego zvijezda u Mliječnoj stazi.
Tu je, međutim, važno napraviti jednu veliku razliku. Tvrdnja vrijedi samo za našu galaksiju, a ne za cijeli svemir.
Mliječna staza samo je jedna od ogromnog broja galaksija u vidljivom svemiru. Kada bi se pokušale prebrojati sve zvijezde u svim tim galaksijama, dobili bismo broj koji je neusporedivo veći od broja stabala na Zemlji.
Zato tvrdnja da na našem planetu ima više stabala nego zvijezda u svemiru ne bi bila točna. No činjenica da ih ima više nego zvijezda u cijeloj našoj galaksiji i dalje je prilično nevjerojatna.
Istraživanje koje je procijenilo broj stabala donijelo je i jedan znatno manje pozitivan podatak. Znanstvenici su zaključili da je broj stabala na Zemlji od početka ljudske civilizacije smanjen za približno 46 posto.
Drugim riječima, prije snažnog širenja ljudskih naselja i poljoprivrede naš je planet bio znatno više prekriven šumama nego danas.
Šume su tijekom tisuća godina nestajale zbog širenja poljoprivrednih površina, gradnje naselja i prometnica te sječe drveta. Taj proces nije završio, a posebno je izražen u pojedinim tropskim područjima.
Zbog toga golema brojka od tri bilijuna ne znači da stabala imamo neograničeno mnogo. Ukupan broj također ne govori cijelu priču o stanju svjetskih šuma.
Prirodna šuma nije samo skup pojedinačnih stabala. Riječ je o složenom ekosustavu koji se može razvijati desetljećima ili stoljećima i koji pruža stanište velikom broju biljnih i životinjskih vrsta.
Šume imaju važnu ulogu u kruženju ugljika i vode, zaštiti tla i regulaciji lokalnih klimatskih uvjeta. Zbog toga nije svejedno gdje stabla rastu, koliko su stara i kakav ekosustav čine.
Ipak, usporedba sa zvijezdama možda najbolje pokazuje koliko teško možemo pojmiti velike brojke.
Kada pogledamo noćno nebo, Mliječna staza djeluje gotovo beskonačno. Ono što možemo vidjeti golim okom samo je mali dio galaksije koja se proteže na oko 100 tisuća svjetlosnih godina.
Stabla nam se, s druge strane, čine sasvim običnima. Vidimo ih svakodnevno uz ceste, kuće, u parkovima i šumama.
No kada bismo pokušali prebrojati sva stabla na Zemlji, morali bismo doći do brojke od približno tri bilijuna.
Zato ova naizgled nevjerojatna tvrdnja doista stoji. Prema najboljoj velikoj globalnoj znanstvenoj procjeni, na Zemlji ima više stabala nego što u cijeloj Mliječnoj stazi ima zvijezda.
I to ne malo više, nego najmanje nekoliko puta.



