Na današnji dan, 22. srpnja 1933. godine, američki pilot Wiley Post ušao je u povijest zrakoplovstva kada je završio prvo samostalno putovanje avionom oko svijeta. Nakon sedam dana, 18 sati i 49 minuta ponovno je sletio na Floyd Bennett Field u New Yorku, odakle je krenuo tjedan dana ranije, ostvarivši pothvat koji je u to vrijeme predstavljao jednu od najvećih avantura u povijesti letenja.
Post je na put krenuo 15. srpnja 1933. u svom poznatom jednomotornom avionu Lockheed Vega nazvanom Winnie Mae. Tijekom putovanja prešao je približno 25.000 kilometara oko sjeverne hemisfere, uz niz zaustavljanja zbog goriva, odmora i tehničkih problema. Kada se 22. srpnja vratio u New York, postao je prvi čovjek koji je potpuno samostalno avionom obletio svijet.
Njegov pothvat bio je još impresivniji zbog vremena u kojem je izveden. Zrakoplovstvo je početkom 1930-ih još bilo relativno mlado, navigacijska tehnologija bila je neusporedivo jednostavnija od današnje, a dugi letovi iznad oceana i golemih nenaseljenih područja nosili su ozbiljan rizik. Piloti nisu imali satelitsku navigaciju, moderne meteorološke podatke ni pouzdane komunikacijske sustave kakvi postoje danas, pa je svaki kvar ili pogreška u navigaciji mogao imati kobne posljedice.
Možda će vas zanimati
Post, međutim, prije povijesnog leta 1933. već nije bio nepoznato ime. Dvije godine ranije, 1931., zajedno s australskim navigatorom Haroldom Gattyjem već je obletio svijet u istom avionu. Njih dvojica završila su putovanje za nešto više od osam dana i time srušila dotadašnji rekord koji je držao njemački zračni brod Graf Zeppelin. Taj uspjeh pretvorio ih je u međunarodne zvijezde i pokazao da se svijet avionom može obići znatno brže nego što se do tada smatralo mogućim.
Postu to ipak nije bilo dovoljno. Želio je dokazati da isti pothvat može izvesti potpuno sam, bez navigatora koji bi mu pomagao određivati položaj, smjer i rutu. Bio je to mnogo veći izazov jer je istodobno morao upravljati avionom, pratiti navigaciju, kontrolirati instrumente, donositi odluke o vremenskim uvjetima i izdržati ogroman fizički i psihički napor.
Ključnu pomoć pružale su mu dvije tada vrlo napredne tehnologije. Winnie Mae bio je opremljen ranim sustavom autopilota, kojem je Post dao nadimak „Mechanical Mike“, te radio-kompasom odnosno uređajem za radijsko određivanje smjera. Autopilot mu je omogućavao da barem privremeno rastereti ruke od upravljanja avionom, dok mu je radijska navigacija pomagala pronaći smjer prema odašiljačima i planiranim odredištima. Upravo je njegov let pokazao koliko bi takvi sustavi mogli biti važni za budućnost dugih zračnih putovanja.
Putovanje ipak nije prošlo bez problema. Post se tijekom leta morao suočiti s kvarovima i nepredvidivim situacijama, uključujući probleme s opremom i oštećenje propelera koje je zahtijevalo popravak. Unatoč tome nastavio je put preko Europe i Azije, zatim preko Sibira i Aljaske prema Sjevernoj Americi, sve dok ponovno nije stigao do New Yorka.
Poseban problem predstavljala je iscrpljenost. Za razliku od današnjih dugih letova, nije bilo drugog pilota koji bi mogao preuzeti upravljanje dok se on odmara. Post je tijekom cijelog putovanja morao pažljivo raspoređivati kratke periode odmora između pojedinih etapa, dok je najveći dio vremena bio potpuno odgovoran za avion i vlastitu sigurnost.
Njegov Lockheed Vega bio je jedan od najpoznatijih aviona svoga vremena. Riječ je o brzom jednomotornom avionu koji je konstruiran krajem 1920-ih, a različite verzije Vege koristili su brojni poznati pioniri zrakoplovstva. Winnie Mae dobio je ime po kćeri njegova vlasnika F. C. Halla, bogatog naftaša iz Oklahome za kojeg je Post radio kao osobni pilot.
Kada se približio završetku putovanja, vijest o njegovu pothvatu već je privukla ogromnu pozornost javnosti. Na Floyd Bennett Fieldu u New Yorku okupile su se desetine tisuća ljudi koji su čekali njegov povratak. Prema podacima Smithsonianova National Air and Space Museuma, više od 50.000 ljudi došlo je na aerodrom, dok su se dodatne tisuće našle u prometnim gužvama na cestama prema njemu.
Još tema koje vrijedi pročitati
Kasno 22. srpnja Winnie Mae pojavio se iznad New Yorka. Post je sletio na Floyd Bennett Field oko 23:50 po lokalnom vremenu, nakon sedam dana, 18 sati i 49 minuta putovanja. Okupljena masa probila je zaštitne barijere i preplavila aerodrom kako bi dočekala iscrpljenog pilota, a među prvima koji su mu čestitali bio je Harold Gatty, navigator s kojim je dvije godine ranije prvi put obletio svijet.
Post nije samo postao prvi čovjek koji je samostalno obletio svijet avionom. Postavio je i novi rekord brzine obilaska svijeta te poboljšao vlastiti rezultat iz 1931. godine. Prema Smithsonianu, njegov povijesni let trajao je sedam dana, 18 sati i 49 minuta, dok precizniji povijesni zapisi navode 49 i pol minuta. Ukupno vrijeme provedeno u zraku iznosilo je oko 115 sati i 36 minuta, dok je ostatak vremena otpadao na zaustavljanja, odmor, punjenje goriva i popravke.
Njegov uspjeh imao je značenje koje je nadilazilo samo rušenje rekorda. Let je pokazao koliko su autopilot i radijska navigacija važni za budućnost zrakoplovstva. Tehnologije koje su početkom 1930-ih bile eksperimentalne desetljećima kasnije postale su standardna oprema gotovo svakog putničkog zrakoplova.
Postova životna priča bila je neobična i prije nego što je postao jedan od najpoznatijih pilota svog vremena. Rođen je 1898. godine u Teksasu, a odrastao je u Oklahomi. Radio je različite fizičke poslove, uključujući posao na naftnim poljima, gdje je u nesreći teško ozlijedio lijevo oko. Nakon infekcije izgubio je vid na tom oku, koje mu je kasnije uklonjeno, pa je jedan od najvećih zrakoplovnih pothvata svog vremena ostvario praktički s vidom samo na jedno oko.
Naknadu koju je dobio zbog ozljede iskoristio je kako bi kupio vlastiti avion i ozbiljnije se posvetio letenju. U godinama koje su slijedile razvio se u iznimno sposobnog pilota, a njegovi interesi nisu završavali samo na rušenju brzinskih rekorda.
Nakon povijesnog leta oko svijeta Post se posvetio istraživanju letenja na velikim visinama. Budući da tadašnji avioni uglavnom nisu imali kabine pod tlakom, zajedno sa stručnjacima kompanije B. F. Goodrich radio je na razvoju jednog od prvih funkcionalnih tlačnih odijela za pilote. Takva istraživanja bila su važna preteča tehnologije koja će kasnije omogućiti sigurno letenje na velikim visinama, a potom utjecati i na razvoj svemirskih odijela.
Njegova karijera završila je samo dvije godine nakon povijesnog leta. Dana 15. kolovoza 1935. Post je poginuo u avionskoj nesreći na Aljasci zajedno s poznatim američkim humoristom i glumcem Willom Rogersom. Njihov se avion srušio nedugo nakon polijetanja u blizini Point Barrowa, današnjeg Utqiaġvika. Post je imao samo 36 godina.
Winnie Mae, avion kojim je dva puta obletio svijet, sačuvan je kao jedan od najvažnijih zrakoplova u američkoj povijesti. Danas se nalazi u zbirci Smithsonianova National Air and Space Museuma, kao podsjetnik na razdoblje u kojem su piloti pomicali granice onoga što se smatralo mogućim.
Wiley Post ostao je zapamćen kao jedan od najvećih pionira ranog zrakoplovstva. Njegov povratak u New York 22. srpnja 1933. dokazao je da jedan čovjek uz pomoć tada revolucionarne tehnologije može samostalno avionom obići cijeli svijet za manje od osam dana. U vremenu kada je od prvog kontroliranog leta braće Wright prošlo tek tridesetak godina, taj je pothvat pokazao koliko se brzo zrakoplovstvo razvilo i najavio eru u kojoj će putovanja preko kontinenata i oceana postati dio svakodnevice.
