
Kad se govori o besmrtnosti, ona se najčešće povezuje sa znanstvenom fantastikom ili legendama. U prirodi gotovo svako živo biće stari, slabi i na kraju ugine. Međutim, postoji jedna životinja koja je desetljećima zbunjivala biologe jer može učiniti nešto što se donedavno smatralo nemogućim. Umjesto da nastavi starjeti, ona može vratiti svoje tijelo u mlađi razvojni stadij i praktički ponovno započeti životni ciklus.
Riječ je o sićušnoj meduzi Turritopsis dohrnii, jedinoj poznatoj životinji za koju je potvrđeno da posjeduje sposobnost takozvane biološke besmrtnosti. To, naravno, ne znači da nikada ne može uginuti, ali znači da teoretski može izbjeći prirodno starenje.
Ova meduza naraste tek nekoliko milimetara i živi u toplijim dijelovima svjetskih mora. Na prvi pogled izgleda poput brojnih drugih prozirnih meduza, no njezina je sposobnost toliko neobična da je postala predmet brojnih znanstvenih istraživanja.
Za razliku od gotovo svih ostalih životinja, koje se razvijaju od mladog oblika prema odraslom, Turritopsis dohrnii može napraviti upravo suprotno. Kada je izložena stresu, gladi, ozljedama ili nepovoljnim uvjetima u okolišu, odrasla meduza može se vratiti u stadij polipa, odnosno oblik iz kojeg je prvotno nastala. Nakon toga ponovno raste i razvija se u novu odraslu meduzu.
Drugim riječima, umjesto da ugine zbog starosti, ona doslovno resetira vlastiti životni ciklus.
Znanstvenici taj proces nazivaju transdiferencijacija. Riječ je o iznimno rijetkoj sposobnosti pri kojoj se jedna vrsta stanica pretvara u drugu bez prolaska kroz početni razvojni stadij. Upravo zahvaljujući tom procesu meduza može obnoviti gotovo cijelo svoje tijelo.
Iako zvuči kao nešto iz filma, riječ je o dobro dokumentiranom biološkom fenomenu koji je potvrđen u laboratorijskim uvjetima više puta.
Važno je naglasiti da izraz “besmrtna meduza” može biti pomalo zavaravajući. Ona nije besmrtna u doslovnom smislu riječi. Mogu je pojesti ribe, kornjače ili druge morske životinje. Može uginuti zbog bolesti, onečišćenja mora ili drugih vanjskih utjecaja. Međutim, ako se to ne dogodi, nema dokaza da bi umrla isključivo zbog starosti.
Upravo zato znanstvenici koriste izraz biološka besmrtnost. To znači da organizam ne pokazuje uobičajene znakove starenja koji se javljaju kod većine živih bića.
Meduza je prvi put znanstveno opisana krajem 19. stoljeća, no njezina neobična sposobnost otkrivena je tek tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća. Talijanski biolog Ferdinando Boero i njegovi suradnici među prvima su detaljno opisali ovaj fenomen, nakon čega je uslijedio velik interes znanstvene zajednice.
Još tema koje vrijedi pročitati
Danas ovu meduzu proučavaju istraživači diljem svijeta, a razlog nije samo znatiželja. Razumijevanje načina na koji njezine stanice obnavljaju organizam moglo bi pomoći u razvoju novih metoda liječenja kod ljudi.
Znanstvenici posebno proučavaju gene povezane s popravkom DNK, zaštitom kromosoma i regeneracijom stanica. Neka istraživanja pokazala su da Turritopsis dohrnii ima iznimno učinkovite mehanizme popravljanja oštećenja genetskog materijala te regulacije staničnog razvoja. Upravo zato mnogi vjeruju da bi jednog dana njezina biologija mogla pomoći u boljem razumijevanju procesa starenja kod ljudi.
Naravno, to ne znači da će ljudi zahvaljujući ovoj meduzi postati besmrtni. Ljudski organizam daleko je složeniji, a proces starenja uključuje brojne čimbenike koji se ne mogu jednostavno usporediti s meduzom.
Ipak, istraživanja već sada pomažu znanstvenicima u razumijevanju regeneracije tkiva, zacjeljivanja rana i mehanizama koji štite stanice od propadanja. Upravo zbog toga ova sićušna životinja privlači veliku pozornost biologa i liječnika.
Zanimljivo je da se Turritopsis dohrnii danas može pronaći u mnogim morima svijeta. Iako prirodno potječe iz Sredozemnog mora, smatra se da se brodskim balastnim vodama proširila na brojne oceane. Danas je zabilježena u Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu, kao i u brojnim obalnim područjima toplijih mora.
Unatoč tome, većina ljudi nikada neće primijetiti ovu meduzu jer je izuzetno mala i gotovo potpuno prozirna.
Ona nije jedina životinja koja pokazuje nevjerojatne sposobnosti regeneracije. Aksolotl može ponovno izrasti izgubljene udove, morske zvijezde mogu obnoviti krakove, a pojedine vrste planarija mogu izrasti u potpuno novu jedinku iz vrlo malog dijela tijela. Međutim, nijedna od tih životinja ne može se kontinuirano vraćati u vlastiti mladenački razvojni stadij kao Turritopsis dohrnii.
Upravo je to razlog zbog kojeg je ova meduza jedinstvena u životinjskom svijetu.
Iako je riječ o organizmu manjem od nokta na malom prstu, njegovo otkriće promijenilo je način na koji znanstvenici promatraju starenje. Dugo se smatralo da je ono nepovratan proces koji pogađa sva živa bića, no ova meduza pokazala je da priroda može biti mnogo kreativnija nego što se nekada mislilo.
Brojni istraživački timovi i danas pokušavaju otkriti sve tajne njezina neobičnog životnog ciklusa. Svako novo istraživanje donosi bolje razumijevanje procesa obnove stanica, a možda jednog dana i nova medicinska otkrića koja bi mogla pomoći u liječenju bolesti povezanih sa starenjem.
Za sada ipak vrijedi jedno važno pojašnjenje. Unatoč popularnom nazivu “besmrtna meduza”, ona nije neranjiva niti može živjeti vječno u svakom slučaju. Ako postane plijen drugoj životinji ili je unište vanjski čimbenici, njezin život završava kao i kod svakog drugog organizma.
No kada govorimo isključivo o prirodnom starenju, Turritopsis dohrnii ostaje jedina poznata životinja na Zemlji koja može više puta preokrenuti vlastiti životni ciklus i tako izbjeći ono što je za gotovo sva druga živa bića neizbježan kraj. Upravo zato i danas nosi titulu najbliže stvari biološkoj besmrtnosti koju je znanost dosad otkrila.



