U novoj eskalaciji sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana tržišta ponovno pomno prate razvoj događaja na Bliskom istoku, no ovoga puta reakcije su drukčije nego što su mnogi očekivali. Dok cijena nafte nastavlja rasti zbog straha od mogućih poremećaja u opskrbi, zlato već četvrti dan zaredom gubi na vrijednosti, a bitcoin se i dalje uspješno drži iznad granice od 62.000 dolara.
Nakon novih američkih napada na iranske ciljeve i novih prijetnji zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, cijena nafte nastavila je uzlazni trend. Brent je porastao prema 79 dolara po barelu, a ulagači sve više strahuju da bi novi rast cijena energenata mogao ponovno potaknuti inflaciju i natjerati američku središnju banku da dulje zadrži visoke kamatne stope.
U takvom okruženju bitcoin se kreće oko 62.000 dolara. Tijekom posljednja 24 sata bio je pod blagim pritiskom, ali je i dalje u plusu na tjednoj razini. Ether također bilježi tjedni rast, dok je Solana među slabijim velikim kriptovalutama.
Možda će vas zanimati
Analitičari ističu kako je upravo reakcija bitcoina jedna od najvećih priča posljednjih dana. Tijekom ranijih faza sukoba gotovo svaka nova vijest s Bliskog istoka izazivala je snažne rasprodaje na tržištu kriptovaluta. Ovoga puta reakcija je znatno blaža, što sugerira da investitori rat više ne promatraju kao događaj specifičan za kripto, već prije svega kroz njegov utjecaj na inflaciju, kamatne stope i monetarnu politiku.
Jednako je zanimljiva reakcija zlata. Plemeniti metal, koji se desetljećima smatra jednim od najsigurnijih utočišta u razdobljima ratova i geopolitičkih kriza, ovoga je puta krenuo u suprotnom smjeru. Cijena zlata pala je četvrti dan zaredom, što je mnoge iznenadilo jer u ovakvim situacijama tradicionalno raste potražnja za njim.
Glavni razlog leži u rastu prinosa na državne obveznice i promjeni očekivanja oko američkih kamatnih stopa. Tržišta sada procjenjuju da bi američki Fed mogao dulje zadržati restriktivnu monetarnu politiku, a više kamatne stope smanjuju privlačnost zlata jer ono, za razliku od obveznica ili štednje, ne donosi prinos. Upravo zato dio kapitala nije završio u zlatu, nego u instrumentima koji nude veći povrat.
Takva kretanja dovela su do neuobičajene situacije u kojoj istodobno rastu cijene nafte, zlato slabi, a bitcoin pokazuje veću otpornost nego u prethodnim krizama. Zbog toga pojedini analitičari smatraju da tržište bitcoin sve manje promatra isključivo kao rizičnu imovinu, a sve više kroz širu makroekonomsku sliku i očekivanja vezana uz kamatne stope.
Na tržištu kriptovaluta sada je u fokusu razina od 60.000 dolara. Analitičari smatraju da će upravo ona odrediti sljedeći veći smjer kretanja bitcoina. Ako i nakon eventualne nove eskalacije sukoba cijena ostane iznad te granice, to bi mogao biti još jedan dokaz da je tržište postalo otpornije na geopolitičke šokove. S druge strane, pad ispod 60.000 dolara značio bi da dosadašnja stabilnost ipak nije bila rezultat strukturne promjene, nego tek privremene otpornosti tržišta.
Dodatni optimizam donosi i poboljšanje raspoloženja među ulagačima. Indeks straha i pohlepe izašao je iz zone ekstremnog straha u kojoj se nalazio više od mjesec dana. Ipak, analitičari upozoravaju da je prerano govoriti o potpunom oporavku tržišta jer će daljnji razvoj situacije na Bliskom istoku i odluke američke središnje banke i dalje imati presudan utjecaj na kretanje cijena kriptovaluta, zlata i ostalih financijskih tržišta.
