Boričevac – ispravljanje nepravde

0

BORIČEVAC– Povodom blagdana rođenja blažene djevice Marije, zaštitnice župe Boričevac, na prostoru ispred istoimene crkve održana je sveta misa. Nekoliko stotina potomaka i prijatelja prognanih Boričevljana i ovim je susretom nastojalo široj javnosti odaslati poruku s željama povratka života ma prostore istočne Like gdje su Hrvati uz velike žrtve protjerani u ljetu 1941. godine. Predsjednica Udruge Boričevljana Jadranka Matašin obratila se mnoštvu nakon sv. mise pozvavši ih da zakonskim putem potraže svoja prava.

– Od Ministarstva pravosuđa dobili smo informaciju kako svaki nasljednik treba samostalno zatražiti ispravak nepravde i naknadno uknjiženje zemljišta. Znamo da su naše zemljišne knjige spaljene nedugo nakon što su spaljeni Boričevac, Ivezići, Mišljenovac… Povratak na spaljenu zemlju bio nam je zabranjen 60 godina, ali želja za povratkom nadjačala je sve nepravde i sve nas je više koji želimo nastaviti živjeti ovdje gdje je život stao 1941., kazala je predsjednica Udruge Boričevljana. U mnoštvu posjetitelja nalazilo se i izaslanstvo Hrvatskog žrtvoslovnog društva na čelu s predsjednikom prof. Zvonimirom Šeparovićem. Boričevac promatra kao paradigmu, mjestu gdje se dogodio zločin za koji nitko nije odgovarao, a jedini grijeh žrtava bila je nacionalna i vjerska pripadnost.

Oglas

– Na ovim prelijepim prostorima bujao je život do kobnih dana u ljetu ’41. Ovako veliku i lijepu crkvu mogli su sagraditi samo vrijedni ljudi. Prema podacima sa šireg je područja Donjeg Lapca tada protjerano oko 4 000 ljudi. Više od 400 civila mučki je ubijeno. Ovo je bilo predziđe kršćanstva jer su preko Une stoljećima vladali Turci. Mi ne pozivamo na osvetu, već na povijesnu istinu jer žrtve zapravo vapiju da im se obznane imena, da se dozna istina  o tim događajima. Žrtve ne smiju postati statistika, to su bili ljudi s punim imenima i prezimenima, svojim sudbinama i nadama. Sve je to prekinute u vrijeme tzv. antifašističkog ustanka, a zapravo je riječ o četničkim zločinima koji su se desetljećima skrivali. Danas u našoj Hrvatskoj takvom zločinu  obnavljamo spomenik u Srbu, a naš predsjednik Josipović veliča zvijezdu petokraku i pripovijeda o ljepotama partizanskih kapa. Možda bi za početak bilo dobro da predsjednik pročita  Rezoluciju Vijeća Europe o osudi totalitarnih režima kakav je bio onaj u bivšoj Jugoslaviji. Hrvatsko žrtvoslovno društvo će naredne godine 26. i 27. srpnja u Srbu održati znanstveno savjetovanje na temu tzv. Dana ustanka, a zapravo dana kada je počeo genocid u ovom dijelu Hrvatske, kazao je prof. Zvonimir Šeparović.

Zahvaljujući sredstvima donatora i Ministarstva kulture RH  počela je obnova crkve Rođenja blažene djevice Marije zapaljene 1. kolovoza 1941. godine. Iste je noći ubijen i svećenik, pokradene sve vrijednosti s oltara… Prema dinamici  obnove, crkva bi do konca ove godine trebala biti pod krovom.

M. S.