GOSPIĆ-BRUŠANE-JADOVNO – Povodom obilježavanja 81. obljetnice Velebitskog ustanka Udruga hrvatskih dragovoljaca Grada Rijeke i Bilaja, te Hrvatski zbor podsjetili su javnost na povijesni značaj toga dpgađaja. U hotelu Ante u Gospiću konferenciju za novinare predvodio je povjesničar prof. dr. sc. Ivan Biondić, stručni savjetnik riječke udruge dragovoljaca, elaborirao više povijesnih činjenica i razloga zbog kojih je Velebitski ustanak važan za hrvatsku povijest.
-Bio je to prvi događaj, prvi glas koji se podigao protiv veliko srpskog totalitarizma Kraljevine Jugoslavije. To je početak tropleta do pobjedničke „Oluje“. Ono što se događalo između toga: NDH i Hrvatska unutar Jugoslavije. Ta dramatična prošlost je iza nas, to neka rješavaju povjesničari. Ali zato treba reći da smo mi pobjednici. Današnje masovno okupljanje dokaz je da mi možemo i moramo obilježiti važne događaje naše prošlosti, obilježiti svaki grob za koji znamo. Ovo je veliki događaj kojim želimo ispraviti laži da su temelj slobodne Hrvatske AVNOJ i ZAVNOH. Ispraviti te laži naša je zadaća i mi nećemo u tome posustati Mora se znati da je Domovinski rat temelj hrvatske države. Mi smo ovu komemoraciju započeli puno ranije, a dobre duše te ideje su Joso Mraović-Tuđman i predstavnik riječkih dragovoljaca Mile Biondić. Svake godine pridružuje nam se sve više ljudi iz Pule, Zadra, Rijeke, Zagreba, Gospića… To je dobar znak jer se skrivena istina o Velebitskom ustanku i njegovu značenju mora valorizirati i u povjesnicama zauzeti časno mjesto koje mu pripada, rekao je prof. dr. sc. Ivo Biondić koji već godinama radi na knjizi koja će rasvijetliti mnoge nepoznate detalje hrvatske povijesti.
Kod spomen obilježja postavljenog na zidinama nekadašnje žandarmerije u Brušanima gdje je 1932. izvršen napad ustanika položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Osim izaslanstava brojnih braniteljskih udruga svijeću je zapalio i zamjenik gradonačelnika Grada Gospića Ivan Biljan. U mjesnoj crkvi sv. Martina misu predvodio don Anđelko Kaćunko. Komemoracija je nastavljena kod groba Stjepana Devčića, ustanika koji je sebi oduzeo život kada su opkolili žandari 14. rujna 1932. godine u zaseoku Krč kod Jadovnog.
Povijesni dosezi i značaj Velebitskog ustanka još niti danas potpuno razjašnjeni. S jedene strane povjesničari se spore oko digniteta toga događaja jer je ustanak vodio Andrija Artuković, tadašnji gospićki odvjetnik, kasnije ministar u Vladi NDH. S druge strane Velebitski se ustanak veliča kao prvi oružani otpor prema diktaturi kralja Aleksandra. Svojevrsnu konfuznost cijele priče podgrijava i činjenica da su ustanak u ono vrijeme pozdravili i hrvatski komunisti. Prilikom polaganja vijenaca u Brušanima nekolicina starijih mještana svjedočili su kako su žandari stacionirani u Brušanima revno čuvali obližnje šume. Kada bi u krađi drva uhvatili seljake iz sela naseljenim pravoslavnim življe sve bi prošlo s opomenama, ali kada bi u šumi zatekli Hrvate odvodili bi ih u žandarmerijsku postaju i premlaćivali ih po nekoliko dana. Većina brušanskih žandara bili su Crnogorci, a njihovo je nasilje navodno bilo izravni povod za napad ustanika.
M. S.
