Početak kolovoza još je dovoljno udaljen da se vremenski modeli znatno razilaze, a najnoviji izračuni američkog GFS-a i europskog ECMWF-a upravo pokazuju koliko prognoza za dva tjedna unaprijed može biti neizvjesna.
Na kartama temperaturnih odstupanja za 2. i 3. kolovoza GFS prikazuje snažno zagrijavanje velikog dijela zapadne, srednje i jugoistočne Europe. Prema tom scenariju, vrlo topao zrak širio bi se preko Francuske, Njemačke, alpskog prostora, Italije i dijela Balkana, pri čemu bi i Hrvatska bila zahvaćena temperaturama zraka višima od uobičajenih za početak kolovoza.
Europski ECMWF za gotovo isto razdoblje nudi drukčiju sliku. Prema njegovu izračunu, zapadnu i sjeverozapadnu Europu zahvatio bi svježiji atlantski zrak, dok bi iznad srednje, istočne i dijela jugoistočne Europe i dalje ostalo toplije od prosjeka. Hrvatska bi se prema toj varijanti nalazila blizu granice svježijeg zraka sa zapada i toplije zračne mase nad Balkanom.
Možda će vas zanimati
Važno je naglasiti da prikazane karte ne pokazuju stvarne temperature koje će se mjeriti pri tlu. Riječ je o odstupanju temperature na visini od približno 1500 metara od klimatološkog prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.
Crvene i narančaste nijanse zato ne znače automatski ekstremnu vrućinu, baš kao što plava boja ne znači hladno vrijeme. One pokazuju samo da bi zračna masa na toj visini mogla biti toplija ili hladnija od prosjeka za određeni dio godine.
Razlika između modela posebno je izražena nad zapadnom Europom. Dok GFS dopušta ponovno jačanje anticiklone i prodor vrlo toplog zraka prema sjeveru, ECMWF zadržava jači utjecaj Atlantika i svježijeg zraka nad Velikom Britanijom, Francuskom i dijelom Njemačke.
Za Hrvatsku razlika nije toliko dramatična. Oba izračuna trenutačno ostavljaju mogućnost iznadprosječno toplog početka kolovoza, ali se ne slažu oko intenziteta zagrijavanja, položaja najtoplije zračne mase i mogućnosti prodora nestabilnijeg zraka sa zapada.
Takvo razilaženje nije neuobičajeno jer se prognoza odnosi na razdoblje udaljeno približno dva tjedna. Već mala promjena položaja mlazne struje, atlantskih ciklona ili područja visokog tlaka može potpuno promijeniti smjer kretanja toplog i svježeg zraka. ECMWF i sam naglašava da prognoze za nekoliko tjedana unaprijed prvenstveno prikazuju moguće tjedne obrasce, a ne precizno vrijeme za određeni grad i dan.
Dugoročnija sezonska prognoza DHMZ-a već je najavila da bi ljeto 2026. u Hrvatskoj trebalo biti toplije od klimatološkog prosjeka, uz veliku vjerojatnost iznadprosječnih temperatura i tijekom pojedinih ljetnih mjeseci. To, međutim, ne isključuje kraća osvježenja, pljuskove i prolazne padove temperature.
Jasnija slika početka kolovoza trebala bi se dobiti tek kada se približimo posljednjim danima srpnja i kada se glavni modeli počnu približavati istom rješenju. Do tada se može govoriti o mogućem povratku jače vrućine, ali ne i o sigurnom ili ekstremnom toplinskom valu.
Još tema koje vrijedi pročitati
