Ljetne vrućine mogu u samo nekoliko dana oslabiti cvijeće na balkonima, terasama i u vrtovima. Biljke koje su još jučer izgledale zdravo i bujno odjednom mogu klonuti, požutjeti ili početi odbacivati cvjetove. Iako mnogi tada pomisle da im nedostaje vode, problem često nije samo u količini zalijevanja, nego u načinu na koji se cvijeće njeguje tijekom velikih vrućina.
Jedna od najčešćih pogrešaka je zalijevanje u najtoplijem dijelu dana. Kada se biljke zalijevaju dok je sunce najjače, voda brzo isparava, zemlja se ne stigne dovoljno natopiti, a kapljice na listovima mogu dodatno opteretiti biljku. Cvijeće je najbolje zalijevati rano ujutro ili navečer, kada su temperatura i sunce slabiji. Tada voda lakše dopire do korijena, a biljka je bolje iskoristi.
Druga velika pogreška je površno zalijevanje. Ako se zemlja samo malo navlaži po vrhu, korijen ostaje suh, a biljka i dalje pati. To se posebno događa kod cvijeća u teglama, gdje se supstrat po vrućini vrlo brzo osuši. Bolje je zalijevati rjeđe, ali temeljitije, tako da voda dođe do dubljih dijelova zemlje. Kod tegli je važno da višak vode može otjecati, jer ni stajanje korijena u vodi nije dobro.
Možda će vas zanimati
Mnogi griješe i tako što prskaju listove po jakom suncu. Iako se čini da će se biljka tako osvježiti, to često ima suprotan učinak. Vlažni listovi na vrućini mogu postati osjetljiviji, a kod nekih biljaka mogu se pojaviti ožegotine ili mrlje. Ako se biljke orošavaju, to treba raditi rano ujutro ili navečer, i to samo kod vrsta kojima takva vlaga odgovara.
Poseban problem tijekom ljeta imaju biljke u malim teglama. Takve posude se brzo zagrijavaju, a zemlja u njima gubi vlagu mnogo brže nego u većim posudama ili u vrtu. Cvijeće posađeno u premale tegle često vene iako se redovito zalijeva. Korijen nema dovoljno prostora, a biljka je stalno pod stresom. Zato je za ljeto bolje birati veće posude, svjetlije boje i kvalitetniji supstrat koji bolje zadržava vlagu.
Tamne tegle također mogu biti problem. One se na suncu zagrijavaju jače od svijetlih, pa se korijen biljke može doslovno pregrijavati. To je osobito važno na balkonima i terasama koje su cijeli dan izložene suncu. Ako ne možete promijeniti posude, korisno ih je barem premjestiti u djelomičnu sjenu, zaštititi od izravnog sunca ili grupirati s drugim biljkama kako bi se smanjilo zagrijavanje.
Još jedna česta pogreška je premještanje biljaka bez prilagodbe. Cvijeće koje je raslo u sjeni ili polusjeni ne bi trebalo naglo staviti na jako sunce. Biljka se tada može šokirati, listovi mogu požutjeti ili izgorjeti, a cvjetovi brzo otpasti. Ako neku biljku želite premjestiti na sunčanije mjesto, najbolje je to učiniti postupno, kroz nekoliko dana, kako bi se priviknula.
Tijekom velikih vrućina ne treba pretjerivati ni s gnojivom. Mnogi misle da će dodatna prihrana pomoći biljci da se oporavi, ali biljka koja je već pod stresom zbog topline i suše teško podnosi previše hranjiva. Prejako gnojenje može dodatno opteretiti korijen i pogoršati stanje. U danima ekstremne vrućine bolje je biljku najprije stabilizirati pravilnim zalijevanjem i zaštitom od sunca, a tek zatim nastaviti s umjerenom prihranom.
Velika pogreška je i ostavljanje ocvalih cvjetova i suhih listova. Biljka tada troši energiju na dijelove koji joj više ne koriste. Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova potiče stvaranje novih pupova, a uklanjanje suhih i oštećenih listova smanjuje mogućnost razvoja bolesti. To je jednostavan posao koji može znatno produžiti ljepotu cvijeća tijekom ljeta.
Cvijeće najbrže strada i kada mu nedostaje sjene u najgorim satima dana. Neke biljke vole sunce, ali ni one ne podnose uvijek dugotrajnu žeđ i toplinski udar. Ako je moguće, najosjetljivije tegle treba maknuti s izravnog podnevnog sunca ili ih zaštititi laganom sjenom. Na balkonima može pomoći tenda, suncobran, mreža za zasjenu ili jednostavno premještanje posuda uz zid koji dio dana stvara hlad.
U vrtu je korisno oko biljaka staviti sloj malča. To može biti pokošena trava, slama, kora drveta ili drugi prirodni materijal. Malč pomaže da zemlja sporije gubi vlagu i da se korijen manje pregrijava. Osim toga, smanjuje rast korova koji biljkama dodatno oduzima vodu i hranjive tvari.
Važno je pratiti i same znakove na biljkama. Ako cvijeće klone samo tijekom najtoplijeg dijela dana, a navečer se oporavi, možda nije riječ o trajnom oštećenju nego o privremenoj reakciji na vrućinu. No ako listovi ostaju obješeni, žute, suše se ili biljka odbacuje pupove, tada treba reagirati. Najprije treba provjeriti vlagu zemlje prstom, a ne samo gledati površinu, jer gornji sloj može izgledati suh dok je dublje još uvijek vlažno.
Najbolja zaštita cvijeća tijekom ljeta nije stalno zalijevanje bez reda, nego pravilna kombinacija vode, sjene, dovoljno velike posude i umjerene njege. Biljke na vrućini ne traže paniku, nego redovitost. Kada se zalijevaju u pravo vrijeme, kada im se korijen ne pregrijava i kada nisu izložene nepotrebnom stresu, mnogo lakše podnose i dane s temperaturama iznad 30 stupnjeva.
Cvijeće ljeti može ostati lijepo i zdravo, ali samo ako se prilagodimo uvjetima. Najveće štete najčešće ne nastaju zato što vlasnik biljku zanemaruje, nego zato što u najboljoj namjeri radi pogrešne stvari. Malo više pažnje ujutro i navečer, manje zalijevanja po jakom suncu i dobra zaštita od pregrijavanja često su dovoljni da biljke prežive najteže ljetne dane.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
