Više od 117.000 umirovljenika u Hrvatskoj prima dio obiteljske mirovine uz svoju osobnu mirovinu, a taj dodatak mnogima značajno popravlja mjesečna primanja. Iako u prosjeku iznosi oko 125 eura, u pojedinim slučajevima može dosegnuti i 500 eura.
Kako piše portal Mirovina.hr, pozivajući se na podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, pravo na dio obiteljske mirovine najčešće koriste udovice i udovci koji uz vlastitu starosnu, prijevremenu starosnu ili invalidsku mirovinu ostvaruju i dio mirovine preminulog supružnika.
Riječ je o modelu koji je uveden kako bi se povećala ukupna mirovinska primanja starijih osoba nakon smrti bračnog druga. Umjesto da korisnik bira samo vlastitu ili samo obiteljsku mirovinu, u određenim slučajevima može zadržati svoju mirovinu i uz nju primati dio obiteljske.
No, pravo ne ostvaruju svi automatski. Jedan od ključnih uvjeta je dob. Korisnik mora imati najmanje 65 godina života. Uz to, udovica ili udovac u pravilu mora biti jedini korisnik obiteljske mirovine. Postoje i određene iznimke, primjerice ako obiteljsku mirovinu uz tu osobu koriste članovi obitelji s potpunim gubitkom radne sposobnosti ili dijete sa statusom osobe s invaliditetom.
Važan je i cenzus. Ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja, dakle iz prvog i drugog stupa, ne smije prijeći 1.187,20 eura. Taj iznos odgovara vrijednosti od 80 aktualnih vrijednosti mirovine, a aktualna vrijednost mirovine usklađuje se dva puta godišnje.
Dio obiteljske mirovine računa se po stopi od 27 posto od pripadajuće obiteljske mirovine za jednog člana obitelji. Drugim riječima, prvo se utvrđuje kolika bi bila obiteljska mirovina nakon pokojnog supružnika, a zatim se od tog iznosa određuje dio koji se može isplaćivati uz vlastitu mirovinu.
U praksi to znači da iznos dodatka može jako varirati. Kod većine korisnika riječ je o iznosu od oko stotinjak eura, ali podaci HZMO-a pokazuju da u pojedinim slučajevima dio obiteljske mirovine doseže i oko 500 eura. To se može dogoditi kada je mirovina preminulog supružnika bila znatno viša, a vlastita mirovina korisnika dovoljno niska da ukupno primanje ne prelazi propisani limit.
Važno je znati i da podnošenje zahtjeva nije vremenski ograničeno. To znači da osoba koja ispunjava uvjete može predati zahtjev i naknadno, ako to dosad nije učinila. Pravo se ne dobiva samo od sebe, nego se mora zatražiti od HZMO-a.
Za dio umirovljenika ova opcija može biti povoljnija od klasične obiteljske mirovine. Zato se preporučuje provjeriti što je isplativije: nastaviti primati samo obiteljsku mirovinu ili aktivirati vlastitu mirovinu i uz nju primati dio obiteljske. HZMO u postupku utvrđuje uvjete i izračunava najpovoljniju mogućnost za korisnika.
Još tema koje vrijedi pročitati
Kod niskih mirovina razlika može biti velika. Dodatnih 100, 200 ili više eura mjesečno za samce u starijoj dobi često znači lakše pokrivanje troškova režija, hrane, lijekova i svakodnevnih potreba.
