Toplinski val može u samo nekoliko dana ozbiljno iscrpiti vrt. Biljke klonu, listovi se uvijaju, plodovi zastaju u razvoju, a zemlja se stvrdne i ispuca. Nakon nekoliko dana ekstremne vrućine mnogi prvo posegnu za crijevom i počnu obilno zalijevati sve redom, ali upravo tada treba biti oprezan.
Nakon toplinskog vala najvažnije je vrt oporavljati postupno. Biljke koje su bile izložene jakom suncu i visokim temperaturama ne treba dodatno šokirati naglim zalijevanjem po listovima, gnojidbom ili rezidbom. Prvi korak je provjeriti koje su biljke najviše stradale i kakvo je stanje tla.
Prvo treba zaliti biljke koje imaju plitak korijen i najbrže pokazuju znakove stresa. To su krastavci, tikvice, salata, mahune, paprika i mlade presadnice. Rajčica nešto bolje podnosi sušu od krastavaca, ali i ona nakon dugotrajne žege treba dubinsko zalijevanje, osobito ako već ima plodove.
Najbolje je zalijevati rano ujutro ili kasno navečer, kada se zemlja barem malo ohladi. Vodu treba usmjeriti izravno uz korijen, a ne po listovima. Površinsko i brzo zalijevanje često ne pomaže mnogo jer voda ispari ili ostane samo u gornjem sloju tla. Bolje je zaliti rjeđe, ali temeljito, tako da vlaga dođe do dubljeg korijena.
Rajčicu nakon toplinskog vala ne treba odmah jako orezivati. Uvenuli i požutjeli listovi mogu se ukloniti tek kada se biljka malo oporavi, ali zdravi listovi ne smiju se skidati bez potrebe jer štite plodove od sunca. Ako su plodovi dobili svijetle, suhe ili bijele mrlje, moguće je da su oštećeni od sunčeva prženja. Takve plodove treba pratiti, a biljci osigurati više sjene i ravnomjernu vlagu.
Paprika je posebno osjetljiva na vrućinu. Nakon toplinskog vala često odbacuje cvjetove ili sitne plodove. To ne znači da je biljka propala. Najvažnije je vratiti joj stabilan ritam zalijevanja i ne pretjerivati s gnojivom. Previše dušika u tom trenutku može potaknuti rast lišća, ali ne i plodova. Paprici više odgovara umjereno zalijevanje i zaštita od najjačeg poslijepodnevnog sunca.
Krastavci najbrže pokažu posljedice vrućine. Listovi se objese, rubovi se suše, a plodovi mogu postati gorki ili deformirani. Njima treba najviše vlage, ali ne vole stalno natapanje. Ako je tlo potpuno suho, bolje je zaliti u dva navrata, s razmakom, nego odjednom izliti previše vode. Tako će zemlja lakše upiti vlagu, a korijen neće doživjeti nagli stres.
Nakon vrućina ne treba odmah gnojiti cijeli vrt. Biljka koja je pod stresom ne može dobro iskoristiti hranjiva, a jača gnojidba može dodatno oštetiti korijen. Pričekajte nekoliko dana, dok se listovi podignu i biljke pokažu znakove oporavka. Tek tada se može dodati blago gnojivo ili kompostni pripravak, i to u manjoj količini.
Ne treba ni odmah okopavati duboko oko biljaka. Tlo nakon žege zna biti tvrdo, ali grubo kopanje može oštetiti korijen koji je već oslabljen. Dovoljno je lagano razrahliti površinski sloj, a zatim dodati malč. Sloj slame, sijena, pokošene trave koja se malo prosušila ili usitnjenog lišća pomoći će da se vlaga zadrži dulje i da se tlo sporije zagrijava.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ako su neke biljke potpuno polegle, ne treba ih odmah čupati. Dajte im dan ili dva nakon pravilnog zalijevanja. Mnoge se tijekom noći djelomično oporave. Tek ako stabljika potamni, omekša ili se osuši do korijena, biljka je vjerojatno izgubljena.
Posebnu pozornost treba obratiti na bolesti koje se mogu pojaviti nakon promjene vremena. Ako nakon toplinskog vala dođu pljuskovi, sparina i velika vlaga, rajčica i krastavci mogu brzo razviti gljivične bolesti. Zato treba ukloniti listove koji dodiruju tlo, osigurati bolji protok zraka i ne zalijevati preko lista.
Najveća pogreška nakon toplinskog vala je pokušaj da se vrt “popravi” u jednom danu. Biljkama treba vrijeme. Voda, sjena, malč i malo strpljenja često vrijede više od nagle rezidbe, jakog gnojiva i pretjeranog zalijevanja. Vrt se nakon žege može oporaviti, ali samo ako mu se pomogne postupno i bez novih šokova.
