Salata je jedna od najomiljenijih vrtnih kultura jer brzo raste, lako se sije i ne traži mnogo prostora. Ipak, ljeti se mnogi vrtlari razočaraju kada umjesto lijepih, nježnih listova dobiju biljku koja se naglo izduži, počne stvarati cvjetnu stabljiku, a listovi postanu tvrdi i gorki.
To se najčešće događa zbog vrućine i dugih dana. Salata je kultura koja više voli svježije vrijeme, proljeće i jesen. Kada temperature porastu, a dani postanu dugi, biljka dobiva signal da je vrijeme za cvatnju i stvaranje sjemena.
Taj proces naziva se odlazak u sjeme. Biljka tada prestaje ulagati energiju u stvaranje nježnih listova i počinje razvijati cvjetnu stabljiku. Listovi gube sočnost, postaju žilaviji, tvrđi i često gorči nego prije.
Možda će vas zanimati
Vrućina je najčešći okidač. Ako salata raste na jakom suncu, u suhom tlu i pri visokim temperaturama, vrlo brzo prelazi iz faze rasta u fazu cvatnje. Nekad je dovoljno samo nekoliko izrazito toplih dana da se cijela gredica promijeni.
Neredovito zalijevanje dodatno ubrzava problem. Salata ima plitak korijen i brzo osjeti manjak vlage. Ako se tlo stalno isušuje, biljka ulazi u stres i još brže ide u sjeme. Zato je tijekom toplijih dana treba zalijevati redovito, najbolje rano ujutro.
No ni pretjerano zalijevanje nije dobro. Salata voli vlagu, ali ne voli stalno natopljeno tlo. Ako voda stoji oko korijena, biljka može slabiti, a listovi postati lošije kvalitete. Najbolje je održavati ravnomjernu vlagu, bez velikih oscilacija.
Ljeti salati može pomoći lagana polusjena. Ako je moguće, bolje ju je sijati na mjesto koje dio dana ima zaštitu od najjačeg sunca. Dobro se snalazi uz više biljke koje joj stvaraju blagu sjenu, primjerice rajčicu, mahune ili kukuruz, ali ne smije biti potpuno zasjenjena.
Malčiranje također može pomoći. Tanki sloj suhe trave, slame ili usitnjenog biljnog materijala pomaže zemlji da dulje zadrži vlagu i ostane hladnija. To može usporiti stres i produžiti vrijeme u kojem su listovi ukusni za berbu.
Važno je i redovito brati listove. Ako se salata predugo ostavi na gredici, osobito u vrućim danima, veća je mogućnost da će otići u sjeme. Bolje je brati vanjske listove dok su mladi i nježni nego čekati da biljka preraste.
Još tema koje vrijedi pročitati
Nisu sve sorte jednako osjetljive. Neke vrste salate bolje podnose toplinu, osobito lisnate sorte i sorte namijenjene kasnijoj sjetvi. Ako ljeti stalno imate problem s odlaskom u sjeme, vrijedi birati sorte koje su otpornije na visoke temperature.
Kada salata jednom krene u sjeme, teško ju je vratiti u ranije stanje. Može se još iskoristiti dio listova ako nisu previše gorki, ali kvaliteta se najčešće brzo smanjuje. U tom slučaju bolje je ukloniti biljku i posijati novu turu u povoljnijim uvjetima.
Za ljetnu sjetvu bolje je sijati manje količine, ali češće. Tako uvijek imate mlade listove za branje, umjesto da cijela gredica odjednom preraste. Sjetva svakih desetak do petnaest dana može biti praktičnija od jedne velike sjetve.
Salata ljeti traži malo više pažnje nego u proljeće. Treba joj svježije mjesto, ravnomjerna vlaga, lagana sjena i redovita berba. Ako joj to ne možete osigurati, bolje ju je ostaviti za kasno ljeto i jesen, kada će uvjeti ponovno biti povoljniji.
Gorki i tvrdi listovi nisu znak da ste nužno nešto pogriješili. Često je riječ o prirodnoj reakciji biljke na vrućinu. Salata jednostavno ne voli ekstremne ljetne uvjete, pa se u njima ponaša onako kako joj priroda nalaže: završava rast i kreće u stvaranje sjemena.
