Krastavci su jedna od najosjetljivijih ljetnih kultura kada su u pitanju vrućina i zalijevanje. Dok neke biljke mogu izdržati kraće razdoblje suše bez većih posljedica, krastavci vrlo brzo pokažu da im uvjeti ne odgovaraju. Plodovi tada mogu postati gorki, zakrivljeni, sitni ili nepravilnog oblika.
Najčešći razlog je stres. Krastavci vole toplinu, ali ne vole ekstremne vrućine, suho tlo i velike oscilacije u vlazi. Ako biljka nekoliko dana nema dovoljno vode, a zatim se naglo obilno zalije, plodovi se često ne razvijaju pravilno. Umjesto ravnih i sočnih krastavaca, mogu nastati zakrivljeni, suženi ili neujednačeni plodovi.
Gorčina se također često povezuje sa stresnim uvjetima. Krastavci prirodno sadrže spojeve koji mogu dati gorak okus, a njihova se izraženost povećava kada biljka pati zbog suše, vrućine, siromašnog tla ili naglih promjena. Najviše se gorčine obično osjeti pri krajevima ploda i u kori.
Zalijevanje je zato najvažniji dio njege. Krastavce je najbolje zalijevati redovito, rano ujutro, izravno uz korijen. Voda treba prodrijeti dublje u tlo, a ne samo navlažiti površinu. Površinsko zalijevanje kratko osvježi biljku, ali korijen i dalje može ostati u suhom sloju zemlje.
Tijekom toplinskih valova tlo se brzo isušuje, osobito ako je gredica nezaštićena i izložena jakom suncu. Velika pomoć može biti malč od slame, suhe trave ili usitnjenog biljnog materijala. Malč smanjuje isparavanje, štiti korijen od pregrijavanja i pomaže da vlaga u zemlji bude ravnomjernija.
Važno je i redovito brati plodove. Ako krastavci predugo ostanu na biljci, troše energiju koju bi biljka mogla usmjeriti na nove plodove. Prerasli krastavci često su manje ukusni, tvrđi i skloniji gorčini. Redovita berba potiče biljku na stvaranje novih plodova.
Krastavci mogu biti čudnog oblika i zbog slabog oprašivanja. Ako je plod na jednom kraju tanak, a na drugom deblji, moguće je da cvijet nije dobro oprašen. To se češće događa tijekom velikih vrućina, kišnih razdoblja ili kada u vrtu nema dovoljno pčela i drugih oprašivača.
Biljku ne treba pretjerano prihranjivati u trenutku kada je pod stresom. Previše gnojiva, osobito dušika, može potaknuti rast lišća, ali ne mora pomoći plodovima. Krastavcima je u vrućim danima važnija stabilna vlaga, zdravo tlo i redovita berba nego naglo dodavanje jakih prihrana.
Ako su plodovi već gorki, biljku ne treba odmah čupati. Treba popraviti uvjete: zalijevati ravnomjernije, zaštititi tlo malčem, brati plodove dok su mladi i provjeriti je li biljka previše izložena najjačem suncu. Novi plodovi često mogu biti bolji ako se stres smanji.
Još tema koje vrijedi pročitati
Krastavci najbolje uspijevaju kada imaju dovoljno vode, topline i prostora, ali bez naglih promjena. Ako tlo stalno prelazi iz potpuno suhog u previše mokro, biljka to brzo pokazuje kroz plodove. Ravnomjerna njega najčešće je najbolji odgovor na gorčinu i deformacije.
