Hrvatski sabor podržao je u utorak izmjene Zakona o porezu na dodatnu vrijednost kojima se produljuje primjena snižene stope PDV-a od pet posto na ključne energente. Prema novoj odluci, ova će mjera ostati na snazi sve do 31. ožujka 2027. godine, a njezin je primarni cilj ublažiti pritisak na gospodarstvo i očuvati životni standard građana. Ministar financija Tomislav Ćorić naglasio je kako se izmjene donose po hitnom postupku kako bi se spriječilo značajno poskupljenje koje bi inače nastupilo već 1. travnja 2026. godine.
Obuhvat mjera i financijski utjecaj na državni proračun
Ovom zakonskom izmjenom snižena stopa poreza nastavlja se primjenjivati na isporuku prirodnog plina, grijanje iz toplinskih stanica te sve pripadajuće naknade. Uz to, mjera obuhvaća i drvne energente poput ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke, što je od iznimne važnosti za kućanstva koja se oslanjaju na alternativne izvore topline. Procjenjuje se da će ovo porezno rasterećenje umanjiti prihode državnog proračuna za ukupno 47 milijuna eura. Od tog iznosa, 35 milijuna eura odnosi se na razdoblje do kraja 2026. godine, dok će preostalih 12 milijuna eura opteretiti proračun u prva tri mjeseca 2027. godine.
Možda će vas zanimati
Stabilizacija tržišta i europska regulativa
Odgovarajući na upite o dugoročnoj održivosti ovakvih mjera, ministar Ćorić je pojasnio da europska pravila dopuštaju produljenje snižene stope na plin i grijanje najdulje do početka 2030. godine. Iako Vlada vjeruje da će se europska energetska tržišta, uzdrmana ruskom agresijom na Ukrajinu, stabilizirati i ranije, produženje je nužno zbog trenutačne osjetljivosti opskrbnih lanaca. Hrvatska trenutno nema problema s vlastitom opskrbom, no kao dio integriranog europskog tržišta i dalje dijeli sudbinu globalnih cjenovnih kretanja koja su i dalje izložena geopolitičkim rizicima.
Kritike oporbe i zahtjevi za dodatnim rasterećenjem
Iako su podržali zakonski prijedlog, predstavnici oporbe upozorili su da samo smanjenje PDV-a na nekoliko stavki nije dostatan odgovor na inflaciju i pad kupovne moći. Božo Petrov je ispred Kluba Mosta istaknuo kako građani unatoč rastu plaća osjete da im novac vrijedi manje nego prije pet godina. Kao dodatna rješenja predložio je povećanje osnovnog osobnog odbitka na 700 eura, smanjenje poreza na dugoročni stambeni najam na osam posto te promjene u sustavu doprinosa kako bi se značajnije rasteretile niske i srednje plaće. Sličnog je stava i Boris Lalovac iz SDP-a, koji je napomenuo da Hrvatska, unatoč Vladinim mjerama, i dalje ima jednu od najviših stopa inflacije u Europskoj uniji. Lalovac je izrazio skepticizam prema stvarnom učinku smanjenja PDV-a na krajnje cijene, podsjećajući da slični potezi s cijenama hrane u prošlosti nisu donijeli očekivane uštede za potrošače.
