Dok velik dio hrvatskih umirovljenika i dalje živi s mirovinama koje teško prate rast cijena i troškova života, podaci o mirovinama po posebnim propisima pokazuju koliko su razlike unutar sustava velike.
Prema pisanju Poslovnog dnevnika, prosječna radnička mirovina u Hrvatskoj iznosi oko 636 eura, dok više od 660 tisuća umirovljenika mjesečno prima manje od 570 eura. Istodobno, pojedine skupine korisnika mirovina ostvaruju primanja koja prelaze 2.000 eura mjesečno.
Posebno se ističe kategorija bivših saborskih zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda. Iako su povlaštene mirovine za nove dužnosnike ukinute, u toj se kategoriji i dalje nalazi 685 umirovljenih dužnosnika, a njihova prosječna mirovina doseže gotovo 2.400 eura.
Možda će vas zanimati
Još je upečatljiviji podatak da su te mirovine od 2016. godine porasle za čak 120 posto. Time su znatno nadmašile rast primanja većine umirovljenika koji su radni vijek proveli u realnom sektoru.
Visoke mirovine imaju i redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njih 120 u mirovini prima prosječno oko 2.055 eura mjesečno. Iako se njihove mirovine formalno obračunavaju prema općem propisu, na njih se isplaćuje i poseban dodatak koji se financira iz državnog proračuna.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u aktualnoj statistici za travanj 2026. navodi da Hrvatska ima 1.233.676 korisnika mirovina. Prosječna starosna mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prema ZOMO-u, bez međunarodnih ugovora, iznosi 720,98 eura, dok prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža iznosi 878,65 eura.
Upravo zato podaci o mirovinama većima od 2.000 eura ponovno otvaraju pitanje razlika u mirovinskom sustavu. Dok jedni nakon desetljeća rada primaju iznose koji ne pokrivaju osnovne životne troškove, drugi zahvaljujući posebnim kategorijama i dodacima ostvaruju primanja višestruko veća od državnog prosjeka.
