Građani koji su dio radnog vijeka proveli u Hrvatskoj, a dio u Njemačkoj, ne gube godine staža ostvarene u jednoj od tih država. Prema pravilima Europske unije, razdoblja osiguranja mogu se zbrajati pri utvrđivanju ispunjava li osoba uvjete za mirovinu.
To, međutim, ne znači da Hrvatska i Njemačka isplaćuju jednu zajedničku mirovinu. Svaka država zasebno utvrđuje pravo i izračunava dio mirovine koji se odnosi na staž ostvaren u njezinu sustavu. Osoba zato u pravilu prima hrvatsku i njemačku mirovinu kao dvije odvojene isplate.
Staž se zbraja za ostvarivanje prava
Možda će vas zanimati
Kada osoba nema dovoljno staža samo u jednoj državi, nadležna institucija mora pri provjeri uvjeta uzeti u obzir i razdoblja osiguranja ostvarena u drugoj članici Europske unije.
Primjerice, ako radnik nema dovoljno godina osiguranja u Njemačkoj da bi samo na temelju njemačkog staža ispunio određeni minimalni uvjet, mogu se uzeti u obzir i godine provedene u hrvatskom sustavu. Isto vrijedi i u suprotnom smjeru.
Ta se razdoblja ne prenose iz jedne države u drugu niti se doprinosi spajaju na jednom računu. Zbrajanje služi ponajprije kako radnik zbog preseljenja unutar Europske unije ne bi ostao bez prava na mirovinu.
Svaka država plaća svoj dio
Njemačka će izračunati mirovinu na temelju razdoblja osiguranja i zarade evidentiranih u Njemačkoj, dok će Hrvatska izračunati dio koji proizlazi iz hrvatskog mirovinskog staža.
Iznosi zato ne moraju biti jednaki. Oni ovise o duljini osiguranja, uplaćenim doprinosima, plaćama, dobi odlaska u mirovinu i pravilima koja vrijede u svakoj državi.
U postupku se može napraviti i takozvani razmjerni obračun. Institucija najprije računa teoretski iznos kao da je sav staž ostvaren u toj državi, a zatim određuje razmjerni dio koji odgovara stvarno ostvarenim godinama osiguranja u njezinu sustavu. Isplaćuje se iznos koji proizlazi iz primjene odgovarajućih nacionalnih i europskih pravila.
Još tema koje vrijedi pročitati
Gdje se podnosi zahtjev?
Osoba koja živi u Hrvatskoj zahtjev za mirovinu u pravilu podnosi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. HZMO zatim pokreće postupak i razmjenjuje potrebne podatke s njemačkim nositeljem mirovinskog osiguranja.
Osoba koja živi u Njemačkoj zahtjev najčešće podnosi Deutsche Rentenversicherungu. Njemačka institucija tada obavještava hrvatsku stranu i pokreće postupak za utvrđivanje prava na hrvatski dio mirovine.
U pravilu je dovoljan jedan zahtjev kojim se pokreće postupak u svim državama u kojima je osoba bila osigurana. Ako podnositelj nikada nije radio u državi u kojoj sada živi, zahtjev se obično podnosi instituciji države u kojoj je posljednji put radio.
Koje podatke treba pripremiti?
Pri podnošenju zahtjeva važno je navesti sva razdoblja zaposlenja u Hrvatskoj i Njemačkoj te što preciznije podatke o poslodavcima, mjestima rada i trajanju zaposlenja.
Korisno je pripremiti osobne dokumente, hrvatski OIB, njemački broj mirovinskog osiguranja, radne knjižice ili staru dokumentaciju, ugovore o radu, potvrde o osiguranju, platne liste i druge dokaze ako pojedina razdoblja nisu pravilno evidentirana.
Nedostatak stare dokumentacije ne znači automatski da će zahtjev biti odbijen jer institucije službenim putem provjeravaju evidencije. Ipak, raspoloživi dokumenti mogu olakšati i ubrzati postupak, osobito kada postoje praznine u stažu.
Mirovine ne moraju početi istoga dana
Dob za odlazak u mirovinu i uvjeti nisu jednaki u Hrvatskoj i Njemačkoj. Zbog toga osoba može steći pravo na hrvatsku mirovinu prije nego što ispuni uvjete za njemačku ili obrnuto.
Podnošenje zahtjeva u jednoj državi ne znači nužno da će istoga dana početi isplata iz obje države. Svaka institucija donosi svoje rješenje prema vlastitim propisima.
Prije odluke o ranijem umirovljenju važno je provjeriti moguće trajno umanjenje mirovine. Raniji početak isplate u jednoj državi može utjecati na iznos koji će se iz nje primati, dok se pravo iz druge države može aktivirati tek nakon dosezanja tamo propisane dobi.
Koliko prije mirovine treba pokrenuti postupak?
Postupci s međunarodnim stažem često traju dulje jer institucije moraju razmijeniti i potvrditi podatke iz više sustava. Europske institucije preporučuju da se informacije počnu prikupljati najmanje šest mjeseci prije planiranog umirovljenja.
Prije službenog zahtjeva korisno je zatražiti pregled evidentiranog staža u obje države. Tako se na vrijeme mogu uočiti nedostajuće godine, pogrešni podaci ili razdoblja za koja će trebati dodatni dokazi.
Može li se njemačka mirovina primati u Hrvatskoj?
Njemačka mirovina u pravilu se može isplaćivati osobi koja živi u Hrvatskoj, kao što se i hrvatska mirovina može isplaćivati korisniku s prebivalištem u Njemačkoj. Pravo na stečenu mirovinu ne prestaje samo zato što se umirovljenik preselio u drugu članicu Europske unije.
Najvažnije je prije odlaska u mirovinu provjeriti jesu li sva razdoblja osiguranja uredno evidentirana. Hrvatski i njemački staž mogu pomoći pri ispunjavanju uvjeta, ali će svaka država na kraju obračunati i isplaćivati samo dio mirovine za koji je odgovorna.
