
Kontroverze nakon dramatične utakmice Hrvatske i Portugala u šesnaestini finala Svjetskog prvenstva ne jenjavaju. Nakon što je Jošku Gvardiolu u 103. minuti poništen pogodak koji bi Hrvatskoj donio produžetke, pojavili su se novi detalji koji dodatno dovode u pitanje odluku VAR sobe.
U središtu cijele situacije nalazi se navodni dodir lopte s kosom Igora Matanovića. Upravo je taj kontakt bio presudan da VAR zaključi kako je Matanović igrao loptom, zbog čega je Gvardiol nakon njegova dodavanja ocijenjen kao igrač u zaleđu.
Međutim, usporene snimke koje su se pojavile nakon utakmice pokazuju da lopta nakon navodnog kontakta nije vidljivo promijenila smjer niti putanju. To je otvorilo raspravu među bivšim sucima, analitičarima i navijačima, a dodatnu težinu cijeloj priči daju i službene smjernice FIFA-e.
Na službenoj internetskoj stranici FIFA-e, u objašnjenju tehnologije poluautomatskog zaleđa, nalazi se odgovor na pitanje može li se igračeva kosa uzeti u obzir prilikom procjene ovakvih situacija.
FIFA navodi da se kosa smatra dijelom tijela samo ako utječe na kretanje ili putanju lopte. Dodaje kako je to vjerojatno moguće samo u slučajevima značajnijeg kontakta s većom količinom kose, primjerice repićem.
Upravo se na toj rečenici temelji velik dio rasprave koja traje nakon utakmice u Torontu. Ako lopta nije promijenila smjer ni brzinu, mnogi smatraju da se teško može govoriti o kontaktu koji predstavlja novo igranje loptom.
Treba naglasiti da se navedeno objašnjenje nalazi u FIFA-inim tehničkim smjernicama za tehnologiju poluautomatskog zaleđa, a ne u samom tekstu Pravila nogometne igre. Zbog toga ono nije konačan dokaz da je donesena pogrešna odluka, ali predstavlja vrlo snažan argument zbog kojeg se opravdano postavljaju pitanja o ispravnosti VAR intervencije.
Posebno je zanimljivo što je, prema dostupnim informacijama, odluka donesena nakon što je senzor ugrađen u loptu registrirao minimalan kontakt. Ako je tehnologija zabilježila dodir koji nije imao nikakav utjecaj na putanju lopte, tada se otvara pitanje je li upravo tehnologija, umjesto same igre, odlučila jednu od najvažnijih utakmica prvenstva.
Rasprava o poništenom pogotku zato sigurno neće završiti izlaskom Hrvatske sa Svjetskog prvenstva. Naprotiv, ovaj slučaj mogao bi postati jedan od najspominjanijih primjera odnosa između nogometnih pravila, senzorske tehnologije i VAR sustava te potaknuti FIFA-u na dodatna pojašnjenja ili izmjene smjernica u budućnosti.

