Grah u vrtu ponekad izgleda savršeno: listovi su veliki, stabljike snažne, biljka se lijepo penje ili širi, ali mahuna gotovo da nema. Na prvi pogled čini se da biljci ništa ne nedostaje, no upravo ta pretjerana bujnost može biti znak problema.
Najčešći uzrok je previše dušika u tlu. Dušik potiče rast listova i zelene mase, pa grah može izgledati vrlo zdrav, ali energiju usmjerava u lišće umjesto u cvjetove i mahune. Drugim riječima, biljka raste “u zeleno”, a plodova je malo ili ih uopće nema.
To se često događa ako je gredica previše gnojena, posebno svježim stajskim gnojem ili gnojivima bogatim dušikom. Grah nije biljka koju treba pretjerano hraniti dušikom jer, kao mahunarka, može uz pomoć bakterija na korijenu vezati dušik iz zraka. Zato previše dodatnog gnojiva često napravi više štete nego koristi.
Ako grah ima mnogo listova, a malo cvjetova, prvo treba prestati s prihranom bogatom dušikom. Nije dobro dodavati još gnojiva samo zato što nema mahuna. Biljka već ima dovoljno snage za rast, ali treba poticaj za cvatnju i stvaranje plodova.
Drugi čest razlog je vrućina. Grah ne voli ekstremno visoke temperature, osobito ako se one poklope s razdobljem cvatnje. Kada su dani jako vrući, a noći tople, cvjetovi mogu otpasti prije nego što se iz njih razviju mahune. Biljka tada izgleda bujno, ali urod izostaje.
Neravnomjerno zalijevanje dodatno pogoršava problem. Ako se zemlja potpuno osuši, a zatim se naglo obilno zalije, grah može doživjeti stres i odbaciti cvjetove. Za stvaranje mahuna važna je stabilna vlaga, posebno u vrijeme cvatnje.
Grah treba zalijevati uz korijen, najbolje rano ujutro. Tlo treba biti vlažno, ali ne natopljeno. Ako je zemlja stalno mokra, korijen može slabije disati, a ako je presuha, biljka nema dovoljno snage za stvaranje mahuna. Malč od slame, suhe trave ili lišća može pomoći da se vlaga dulje zadrži.
Važnu ulogu ima i sunce. Grahu treba dovoljno svjetla da bi dobro cvjetao i rodio. Ako je posađen u sjeni ili ga zasjenjuju druge biljke, može razviti puno lisne mase, ali manje cvjetova. Pregusta sadnja također stvara problem jer biljke jedna drugoj oduzimaju svjetlo i zrak.
Kod visokog graha treba paziti da ima dobru potporu. Ako se stabljike previše zapletu, polegnu ili se zbiju u gustu masu, cvjetovi mogu ostati skriveni, zrak slabije cirkulira, a biljka troši energiju na borbu za prostor. Lagano usmjeravanje vriježa može pomoći da biljka bolje diše.
Nedostatak oprašivača može biti dodatni razlog slabog uroda, iako grah često dobro zametne mahune i bez velike pomoći kukaca. Ipak, vrt s više cvijeća, začinskog bilja i raznolikih biljaka općenito bolje funkcionira. Neven, bosiljak, borač i slične biljke mogu privući korisne kukce u blizinu gredica.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ako se cvjetovi pojavljuju, ali brzo otpadaju, najvjerojatnije je riječ o stresu od vrućine, suše ili naglih promjena u vlazi. Ako cvjetova uopće nema, a listova ima mnogo, veća je šansa da je problem u previše dušika, sjeni ili pregustoj sadnji.
Kod graha je važno i redovito branje. Kada se mahune napokon počnu stvarati, ne treba ih ostavljati da prerastu. Redovita berba potiče biljku da nastavi stvarati nove mahune. Ako se stare mahune ostave predugo, biljka može usporiti daljnju proizvodnju.
Ne treba ni očekivati da će grah jednako dobro rađati u svakom dijelu ljeta. Tijekom najjačih vrućina može privremeno stati, a zatim ponovno krenuti kada temperature malo padnu. Zato biljku ne treba odmah čupati ako izgleda zdravo, ali trenutačno nema mahuna.
Najbolje je provjeriti uvjete: ima li previše gnojiva, dobiva li dovoljno sunca, je li pregusto posađen i zalijeva li se ravnomjerno. U većini slučajeva problem se može ublažiti bez velikih zahvata.
Ako je grah bujan, ali mahuna nema, uzrok najčešće nije slabost biljke, nego suprotno: previše rasta u lišće i premalo energije usmjerene u plod. Manje dušika, više ravnoteže, stabilna vlaga i dovoljno svjetla često su ključ da se na biljci konačno pojave mahune.
