Grašak je jedna od omiljenih vrtnih kultura jer ne traži previše prostora, brzo raste i može dati lijep urod ako ga se posije u pravo vrijeme. No mnogi vrtlari primijete isti problem: biljka izgleda zdravo, razvila je vitice, cvate, ali mahuna je malo ili se razvijaju slabije nego što se očekivalo.
Prva sumnja često padne na sjeme. Vrtlari pomisle da je sjeme bilo loše, staro ili slabe kvalitete. Iako i to može biti jedan od razloga, problem mnogo češće nastaje zbog vremenskih uvjeta, tla, vlage ili trenutka sjetve.
Grašak najbolje uspijeva u svježijem dijelu godine. Voli umjerene temperature, rahlo tlo i ravnomjernu vlagu. Kada ga uhvate vrućine, osobito u vrijeme cvatnje, biljka može izgledati kao da normalno napreduje, ali oplodnja bude slabija. Cvjetovi tada mogu otpasti, a mahune se ne razviju u očekivanom broju.
Možda će vas zanimati
Visoke temperature jedan su od najčešćih razloga slabijeg uroda. Grašak ne voli dugotrajnu vrućinu, a ako je posijan prekasno u proljeće, može ući u fazu cvatnje baš onda kada temperature već postanu previsoke. Tada biljka doživljava stres i više se bori s uvjetima nego što ulaže energiju u stvaranje mahuna.
Problem može biti i nedostatak vode u ključnom trenutku. Grašak ne voli natopljeno tlo, ali mu u fazi cvatnje i formiranja mahuna treba stabilna vlaga. Ako se tlo tada presuši, biljka može odbaciti dio cvjetova ili razviti manje mahuna. Povremeno površinsko zalijevanje nije dovoljno ako voda ne dolazi do korijena.
S druge strane, ni previše vode nije dobro. Ako je tlo stalno mokro i zbijeno, korijen slabije diše, biljka zaostaje i postaje osjetljivija na bolesti. Grašak najbolje uspijeva u zemlji koja je rahla, propusna i umjereno vlažna.
Slabiji urod može se pojaviti i ako su biljke pregusto posijane. Kada grašak nema dovoljno prostora, među biljkama se zadržava vlaga, slabije cirkulira zrak, a cvjetovi i mahune ne razvijaju se jednako dobro. Pregusta sadnja također otežava berbu i povećava mogućnost pojave bolesti.
Potpora je još jedan važan detalj. Grašak se voli penjati, a ako nema oslonac, biljke mogu poleći, zapetljati se i slabije se prozračivati. Kod viših sorti posebno je važno postaviti mrežu, grančice ili drugu potporu na vrijeme, dok su biljke još mlade.
Treba paziti i s gnojidbom. Grašak, kao mahunarka, može vezati dušik uz pomoć bakterija u tlu, pa mu nije potrebna jaka dušična prihrana. Ako se pretjera s dušikom, biljka može razviti puno zelene mase, ali manje cvjetova i mahuna. Bolje mu odgovara umjereno hranjivo tlo nego pretjerano gnojena gredica.
Ako grašak cvjeta, ali mahuna nema dovoljno, vrijedi provjeriti nekoliko stvari: je li sjetva bila prekasna, je li biljku uhvatila vrućina, ima li dovoljno vlage, je li pregusto posađen i ima li dobru potporu. Često je problem upravo u kombinaciji više manjih čimbenika.
Za dobar urod grašak je najbolje sijati rano, čim vremenski uvjeti dopuste obradu tla. U kontinentalnim krajevima često se sije u rano proljeće, dok se u toplijim područjima može sijati i ranije ili ponovno u kasnijem dijelu sezone, kada prođu najveće vrućine.
Berba također utječe na urod. Mahune treba brati dok su mlade i pune, ali ne prezrele. Redovitom berbom biljka se potiče da nastavi stvarati nove mahune. Ako se mahune dugo ostave na biljci, grašak počinje završavati svoj ciklus i manje ulaže u nove cvjetove.
Ako je sezona već krenula loše zbog vrućine, teško je potpuno preokrenuti situaciju. Ipak, može pomoći redovito zalijevanje, malčiranje tla, lagano prorjeđivanje ako su biljke preguste i osiguravanje potpore. No najvažnija lekcija za sljedeću sezonu je pravodobna sjetva.
Grašak nije zahtjevna kultura, ali je osjetljiv na vrijeme. Ako cvjeta, a mahuna nema dovoljno, problem često nije u sjemenu, nego u tome što biljka nije dobila svježe, stabilne uvjete koji su joj najpotrebniji upravo u fazi cvatnje.
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
