Hrvatsko šumarsko društvo – 170 godina djelovanja u korist šume i struke

0

Počeci šumarskog društva vezani su uz Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva koje je osnovano u Zagrebu 1841. godine kao “savez osobah, koje unapriediti žele poljarstvo i šumarstvo, gospodarsku obrtnost, zemljo i prirodoznanstvo”.  Šumarski odsjek se 1846. godine osamostaljuje kao Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, što se smatra početkom rada Hrvatskoga šumarskog društva. Prvo šumarsko društvo u srednjoj Europi osnovano je 1839. godine u Njemačkoj, u pokrajini Baden- Württemberg te u Švicarskoj 1843. godine. Zbog Bachova apsolutizma 1856. godine zamire rad društva. Pripreme za obnovu rada počinju 1871. godine, a 14.-15. listopada 1876. održana je 1. Skupština Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u Zagrebu čime je ponovno pokrenut rad društva. Na 72. skupštini Šumarskog društva NR Hrvatske 1952.  godine, odlučeno je da se osnuju „Šumarski klubovi“ u većim sjedištima šumarstva i drvne industrije. Prvi Šumarski klub osnovan je 10. veljače 1952. godine u Gospiću. Do 1956.  godine osnovano je ukupno 20 klubova. Danas je  Hrvatsko šumarsko društvo organizirano kao jedinstvena udruga s oko 3 000 članova učlanjenih u 19 ogranaka, a djeluje i  kroz  5 sekcija (Pro Silva Croatia, Hrvatska udruga za biomasu, Ekološka sekcija, Sekcija za zaštitu šuma te Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju). U rad društva uključene su sve šumarske institucije od Ministarstva nadležnog za šumarstvo, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industrije.   U izdanju Šumarskog društva, 1. siječnja 1877. god. izašao je iz tiska prvi broj Šumarskoga lista. Proteklih 140 godina neprekidnog izlaženja u svim povijesnim i političkim razdobljima, kroz koje je sve do današnjeg dana prolazila Hrvatska, Šumarski list je neizbrisiva kronika hrvat­skoga šumarstva. Od svojih početaka pa sve do danas, temelj rada Hrvatskog šumarskog društva je promocija i unapređenje šumarske struke u zemlji i inozemstvu. Mnogobrojna savjetovanja, simpoziji, stručne rasprave, ekskurzije i predavanja u organizaciji Hrvatskog šumarskog društva, temelj su radova, odluka, zakona, propisa i naputaka za rad u šumarstvu i preradi drva. Društvo ima velike zasluge za danas, u svijetu proklamirano načelo potrajnog gospodarenja šumama (moderno – održivi razvoj), kojemu se taj svijet vraća, a kojega hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo. Zahvaljujući tome, Hrvatska i ima 98% prirodnih šuma, koje pripadaju najočuvanijima u Europi. Želeći dati svoj doprinos obilježavanju 170 godina rada Hrvatskog šumarskog društva, Ogranak Gospić planira na zgradi Uprave šuma Podružnice Gospić, postaviti spomen ploču Bogoslavu Kosoviću (1871.-1949.), inženjeru šumarstva, šumarskom nadzorniku, pomoćniku ministra, predsjedniku i tajniku Hrvatskog šumarskog društva, uredniku Šumarskog lista, istraživaču povijesti šumarstva, osnivaču rasadnika u Gospiću i pošumljivaču ličkih vriština. U njegovu radu posebno se ističe povijesna rasprava (na više od 140 str. ) “Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina” (1914.), zanimljiva i s biljnogeografskog gledišta, kako zbog nacrta šuma tako i radi opisa šuma po predjelima i vrstama drveća. “Na mapi šuma ličke pukovnije označeno je drveće prema starosti i gustoći obrasta manjima i većima stabalcima, radi čega je mapa veoma pregledna. Ine vrste kultura označene su svaka svojom bojom”, piše B. Kosović. Najznačajniji njegov operativni rad je pošumljavanje ličkih vriština. Za taj rad najprije je izradio inventarizaciju šuma, pašnjaka, vriština i bujičnih područja. Za pošumljavanje vriština izradio je gojidbenu osnovu na temelju koje je podigao oko 35 borovih kultura.  Kako bi osigurao potrebne sadnice, osnovao je u Gospiću tri jutra velik šumski rasadnik, zvan “Kašumovićevo biljevište” (lokacija na kojoj se danas nalazi zgrada Grada Gospića).

Predsjednica HŠD ogranak Gospić

Oglas

Mandica Dasović, dipl.ing