Sredina ožujka 2026. godine donijela je uobičajenu užurbanost na hrvatska polja, a poljoprivrednici se u jeku intenzivnih priprema za novu sezonu suočavaju s izazovima koji nadilaze samu sadnju.
Dok se rani nasadi u toplijim krajevima već štite posebnim folijama kako bi se iskoristila vlažnost tla, stručnjaci upozoravaju da uspjeh uroda ove godine primarno ovisi o onome što se ne vidi golim okom. Skrivene bolesti u unutrašnjosti gomolja te štetnici koji su zbog iznadprosječno blage zime uspješno prezimili u dubljim slojevima tla predstavljaju najveću prijetnju stabilnosti domaće proizvodnje.
Fitosanitarni rizici i značaj certificiranog sjemena
Možda će vas zanimati
Hrvatska poljoprivreda i dalje se u velikoj mjeri oslanja na uvoz sjemenskog materijala iz zapadnoeuropskih zemalja, što sa sobom nosi kontinuiranu opasnost od prodora opasnih karantenskih bolesti. Najveća prijetnja dolazi u obliku bakterijske smeđe truleži i prstenaste truleži gomolja koje mogu u kratkom roku uništiti cijele usjeve i dugoročno kontaminirati obradive površine.
Struka naglašava kako vizualno besprijekoran gomolj može biti nositelj zaraze, zbog čega je od presudne važnosti inzistirati na valjanim biljnim putovnicama i certifikatima. Svaka pojava neobičnog obojenja unutar provodnih snopova gomolja ili prisutnost ljepljive sluzi trebala bi biti jasan znak za uzbunu, jer se patogeni poput Ralstonije šire nevjerojatnom brzinom, pogotovo ako se za navodnjavanje koristi voda iz otvorenih tokova koji su podložni zagađenju.
Kontrola zemljišnih štetnika kao preduvjet uspjeha
Osim mikroskopskih prijetnji, uzgajivači se ove sezone moraju boriti i s izrazito aktivnim populacijama zemljišnih štetnika koji izravno ugrožavaju tek zasađene gomolje. Ličinke klisnjaka, u narodu poznatije kao žičnjaci, te različite vrste sovica pozemljuša pokazuju visoku stopu preživljavanja nakon toplih zimskih mjeseci. Provjera stanja na parceli prije same sadnje postala je nezaobilazan dio suvremene agrotehnike, a provodi se iskopavanjem kontrolnih jama na strateškim mjestima unutar polja. Umjesto pukog oslanjanja na procjenu, poljoprivrednici primjenjuju precizne metode izračuna prisutnosti ličinki po četvornom metru kako bi utvrdili stvarnu potrebu za intervencijom. Tek kada se dokaže kritična brojnost štetnika koja može uzrokovati značajne ekonomske gubitke, pristupa se primjeni zemljišnih insekticida koji se apliciraju uz pomoć modernih deponatora izravno na sadilicama.
Integrirana zaštita i budućnost domaće proizvodnje
Dugoročna održivost proizvodnje krumpira ne ovisi isključivo o kemijskim sredstvima, već o sinergiji pravilnog plodoreda i stalnog nadzora usjeva. Parcele koje su prethodno bile pod pašnjacima ili livadama nose najveći rizik od nakupljanja štetnika, dok zakorovljenost polja izravno pogoduje razmnožavanju leptira sovica.
Poljoprivredni savjetnici stoga potiču proizvođače na redovito uklanjanje korova i pažljivo planiranje izmjene kultura na istim površinama. Uz strogu disciplinu u odabiru isključivo zdravog sjemena i primjenu preventivnih mjera zaštite tla, moguće je smanjiti ovisnost o uvozu i osigurati kvalitetan proizvod koji zadovoljava stroge tržišne standarde, unatoč sve nepredvidljivijim klimatskim i ekološkim uvjetima u regiji.
