Gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja za mnoge građane može biti ozbiljan problem, osobito ako do njega dođe zbog propuštenog roka, promjene životnog statusa ili administrativnog propusta. Iako se zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj često doživljava kao nešto što se podrazumijeva, u praksi postoje situacije u kojima građani mogu ostati bez tog statusa.
Kako piše Dnevnik.hr u sklopu projekta “Imaš pravo, ostvari ga”, prošle je godine velik broj građana ostao bez obveznog zdravstvenog osiguranja, a posebno se to odnosilo na nezaposlene osobe koje nisu bile u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Prema zakonu, pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te stranci s odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Hrvatskoj. No građani kojima se mijenja status, primjerice nakon završetka školovanja, promjene posla ili prestanka neke druge osnove osiguranja, moraju voditi računa o rokovima za prijavu HZZO-u.
HZZO navodi da se prijava, promjena ili odjava u obveznom zdravstvenom osiguranju podnosi u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.
Posebno pravilo vrijedi za dio nezaposlenih osoba koje nisu prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. One se, prema informacijama HZZO-a, moraju osobno javiti HZZO-u jednom u tri mjeseca radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen. Ako to ne učine, HZZO ih može odjaviti iz obveznog zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti.
Dnevnik.hr navodi podatak HZZO-a prema kojem je oko 127.000 nezaposlenih koji nisu u evidenciji HZZ-a imalo obvezu osobnog javljanja kako bi zadržalo zdravstveno osiguranje, a njih više od 10.000 prošle godine to nije učinilo. Time su izgubili pravo na zdravstveno osiguranje na teret države.
Ako osoba izgubi obvezno zdravstveno osiguranje, postoje tri osnovne mogućnosti. Prva je pronaći zakonsku osnovu po kojoj u tom trenutku ispunjava uvjete za osiguranje, a za koju nije propisana obveza osobnog dolaska u HZZO svaka tri mjeseca. To, primjerice, može biti status člana obitelji osiguranika, korisnika nacionalne naknade ili branitelja, ovisno o konkretnom slučaju.
Druga mogućnost je samostalno plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. Ako osoba ne može ostvariti osiguranje ni po jednoj drugoj osnovi, može se osigurati kao osoba koja sama uplaćuje doprinos. Dnevnik.hr navodi da visinu mjesečnog doprinosa utvrđuje nadležna Porezna uprava, a za 2026. godinu iznos je oko 125 eura mjesečno.
Treća mogućnost odnosi se na osobe koje nemaju sredstava za uzdržavanje. One obvezno zdravstveno osiguranje mogu pokušati regulirati putem nadležnih tijela u sustavu socijalne skrbi, ako ga ne mogu ostvariti po drugoj osnovi. U takvim slučajevima važno je javiti se nadležnoj službi i provjeriti ispunjavaju li se propisani uvjeti.
Još tema koje vrijedi pročitati
Najsigurniji prvi korak za svakoga tko je izgubio zdravstveno osiguranje jest odlazak ili obraćanje najbližem područnom uredu, odnosno ispostavi HZZO-a. Ondje se može provjeriti postoji li osnova po kojoj se osoba može ponovno prijaviti u sustav i koja je dokumentacija potrebna.
Važno je ne čekati da problem postane veći. HZZO navodi da osigurane osobe kojima je prestao status u obveznom zdravstvenom osiguranju prava iz tog osiguranja mogu ostvarivati još najviše 30 dana od prestanka statusa, pod propisanim uvjetima. Nakon toga, ako status nije reguliran, osoba može ostati bez pokrića obveznog zdravstvenog osiguranja.
Zato građani koji završavaju školovanje, prestaju raditi, mijenjaju posao, izlaze iz evidencije nezaposlenih ili im prestaje neka druga osnova osiguranja trebaju odmah provjeriti svoj status. U mnogim slučajevima problem se može riješiti, ali najvažnije je reagirati na vrijeme i zatražiti informacije izravno od HZZO-a.
